"Što je ime? Ono što zovemo ružom, slatko bi mirisalo i s drugim imenom", poznati je Shakespeareov stih u kojem Julija objašnjava Romeu kako imena sama po sebi nemaju težinu. Međutim, u stvarnom životu odabir imena za dijete jedna je od najvažnijih odluka s kojom će ono živjeti cijeli život. Upravo zato, vlade diljem svijeta odlučile su stati na kraj roditeljskoj kreativnosti koja prelazi granice dobrog ukusa, donoseći zakone kojima se zabranjuju uvredljiva, zbunjujuća ili jednostavno bizarna imena kako bi djecu poštedjele desetljeća srama i ismijavanja. Granica između jedinstvenog i neprikladnog često je tanka, a primjeri iz svijeta pokazuju koliko daleko roditeljska mašta može ići.
U Francuskoj, zemlji poznatoj po svojoj kulturi i jeziku, sudovi su morali intervenirati u više navrata. Tako je jednom paru zabranjeno da kćer nazove Nutella, uz obrazloženje da bi dijete bilo izloženo ruganju zbog imena popularnog čokoladnog namaza. Slična sudbina zadesila je i ime Fraise (Jagoda), jer se u francuskom slengu izraz "ramène ta fraise" slobodno prevodi kao "dovuci svoju guzicu ovamo". Sud je zaključio da bi takvo ime bilo neprimjereno. Slična pravila vrijede i u drugim zemljama. U Švedskoj su, primjerice, odbijena imena Ikea i Metallica, dok su meksičke vlasti u državi Sonora zabranile imena poput Facebook, Robocop i Burger King kako bi spriječile vršnjačko nasilje.
Neke zabrane, međutim, proizlaze iz mnogo mračnijih razloga. Njemačka, Malezija, Meksiko i Novi Zeland samo su neke od zemalja koje strogo zabranjuju ime Adolf Hitler. Jednako tako, njemački matičari odbili su upisati ime Osama bin Laden, štiteći dijete od tereta povezanog s vođom Al Kaide. U Ujedinjenom Kraljevstvu, sud je donio drastičnu odluku nakon što je majka svoje blizance nazvala Preacher (Propovjednik) i Cyanide (Cijanid). Sutkinja je presudila da ime smrtonosnog otrova može nanijeti djetetu tešku emocionalnu štetu i protumačiti se kao majčino odbacivanje. U Japanu je sličnu buru izazvalo ime Akuma, što u prijevodu znači "Vrag", a vlasti su ga zabranile jer su smatrale da roditelji zlorabe svoje pravo na odabir imena.
Popis bizarnih pokušaja je dugačak. Na Novom Zelandu, gdje su imena koja zvuče kao službene titule poput King, Justice, Saint ili Princess redovito na listi odbijenih, sud je morao intervenirati kako bi promijenio ime devetogodišnje djevojčice nazvane Talula Does the Hula From Hawaii (Talula pleše hulu s Havaja). Djevojčica je prijateljima govorila da se zove "K" kako bi izbjegla sramotu. Apsolutni rekorder u bizarnosti ipak dolazi iz Švedske, gdje su roditelji, u znak prosvjeda protiv strogih zakona, pokušali sina nazvati Brfxxccxxmnpcccclllmmnprxvclmnckssqlbb11116. Tvrdili su da se ime izgovara "Albin", no vlasti, očekivano, nisu imale sluha za njihov protest.
A kakva je situacija u Hrvatskoj?
Dok se svijet bavi brendovima, otrovima i titulama, Hrvatska se drži znatno liberalnijeg pristupa. U našoj zemlji ne postoji "crna lista" zabranjenih imena. Glavni dokument koji regulira ovo područje je Zakon o osobnom imenu, a temeljno pravilo je da roditelji sporazumno određuju ime djeteta. Ipak, postoji jedno ključno ograničenje, a to je da se ime mora sastojati od riječi. To znači da u hrvatske matice ne bi mogla biti upisana imena koja sadrže brojeve, simbole ili znakove. Primjerice, ime sina Elona Muska, X Æ A-12, u Hrvatskoj ne bi moglo biti registrirano u izvornom obliku. Matičar bi vjerojatno zahtijevao da se ime transkribira slovima, ako je to uopće moguće.
Iako zakon ne propisuje koja su imena pogrdna, matičar ima pravo upozoriti roditelje ako smatra da bi odabrano ime moglo štetiti djetetu. Ako roditelji unatoč upozorenju ustraju na svojoj odluci, ime će najčešće biti upisano, osim u ekstremnim slučajevima kada se procijeni da se krše prava i dobrobit djeteta. Tada se u cijeli slučaj može uključiti i nadležni Centar za socijalnu skrb, koji donosi konačnu odluku. Do 2012. godine postojalo je i ograničenje broja riječi, no danas osoba može imati neograničen broj imena i prezimena. Hrvatski roditelji sve češće biraju kratka i međunarodna imena, ali i ona neobična koja su nekada bila nezamisliva. Tako su posljednjih godina upisana imena poput Bloom, Lumi Wren, Balie Dee, Zrin, Kai i Lav, dok su na vrhu ljestvica popularnosti i dalje tradicionalna imena kao što su Luka, Mia, Lucija i David. To pokazuje da hrvatski zakon dopušta širok spektar izbora, vjerujući da će roditelji ipak donijeti odluku koja je u najboljem interesu njihova djeteta.
Objavljena karta Europe s najčešćim imenima za dječake: Možete li pogoditi koje je u Hrvatskoj?
Otvori KEKS Pay
