I privatno i poslovno, društvene mreže postale su sastavni dio naših života. Pronaći nekoga tko nema niti jednu društvenu mrežu nije nimalo jednostavan zadatak, no zato je sve više onih koji su se putem Facebooka, Instagrama i Twittera uspješno brendirali i društvene mreže iskoristili na najbolji mogući način, za promociju vlastitog posla. Samo u Hrvatskoj, primjera je uistinu mnogo: Domagoj Jakopović Ribafish, Saša Cvetojević, Darko Juranović, Boris Rašeta, Ana Šimunović, Teuta Mesaroš, Ivana Antunović Jović, Nana Nadarević, Silvije Pleština, Ankica Juričević... Na svaki od tih profila volimo zaviriti, doznati zanimljivosti o njihovom poslu, a često i o privatnom životu. A koliko je takvo brendiranje bitno i pomaže li ono u poslu, pitali smo troje komunikacijskih stručnjaka - Miju Biberović, urednicu Netokracije, Petra Tantu, komunikacijskog stručnjaka iz CTA komunikacija i Vanju Prahića, head of social u marketinškoj agenciji 404.
Za početak, pojasnili su nam što je uopće ključno za brendiranje na društvenim mrežama. Mia Biberović kaže da je najbitnije da osoba nudi neku uslugu ili neki proizvod čime će se razlikovati od konkurencije:
- Da bi netko bio prepoznatljiv, mora biti jedinstven, donositi nešto novo, korisno, atraktivno ili bilo što što će publiku angažirati. I to svaki dan, čak i više puta na dan!
S njom se slaže i Vanja Prahić koji kaže da je najvažnija kontinuirana komunikacija iz koje ljudi dobivaju nešto korisno, a ta korist može biti i ono najjednostavnije - zabava. Isto mišljenje dijeli i Petar Tanta koji tvrdi da na brendiranje najviše utječe autentičnost i diferencijski faktor po kojem se influencer razlikuje od nekog drugog. Jednostavnije rečeno, svatko od navedenih ima nešto po čemu je zanimljiv svojim pratiteljima, po čemu se razlikuje od drugih i zbog čega je uopće praćen na društvenim mrežama.
Budući da su društvene mreže postale dio svakodnevnog privatnog i poslovnog života pa samim time postoje i situacije u kojima je brendiranje na društvenim mrežama pripomoglo i samom poslu. Prahić je rekao:
- Prije nije postojao jednostavan i jeftin način kojim bi se pridobila pozornost, no društvene su mreže to jako olakšale.
Biberović smatra da društvene mreže mogu biti korisne za promociju onoga što se radi ili za promociju ideja, a može se koristiti i za postizanje promjena, želje za educiranjem javnosti o kakvoj temi...
No, treba biti oprezan da ne bi došlo do zasićenja, kako od strane publike, tako od strane samog komunikatora. Biberović kaže da pretjerana (samo)promocija, kao i napadno promoviranje mnoštva drugih proizvoda i usluge može biti prilično odbojno, a to se posebno vidi kod influencera koji od toga zarađuju, a osobito kad nije jasno naznačeno da je riječ o oglašavanju.
Kao odličan primjer osobe koje je na dobar način iskoristila svoj utjecaj na društvenim mrežama, Biberović je izdvojila Nanu Nadarević i njezino pokretanje svojevrsnog #MeToo pokreta:
- Ipak, shvaćam da sve to može biti naporno i iscrpljujuće, posebice jer uz svaku pažnju ide i ona negativna. Nije čudno što se mnoge takve osobe, koje su napravile nekakav utjecaj, periodično okreću detoksikaciji od svega digitalnog.
Prahić naglašava kako su neki ljudi prirodni komunikatori pa su im društvene mreže poslužile kao odlično pojačalo za izražavanje vlastitih mišljenja:
Vjerojatno to ne bi radili kad bi ih to opterećivalo, ali oni jednostavno vole razgovarati, otvarati teme, izraziti svoje mišljenje, pitati druge za savjet i za pomoć. Mislim da to nije za svakoga, ali apsolutno podržavam takvu komunikaciju. Volim posjetiti i dosta pratim Ivana Pandžića i Borisa Rašetu, a odličan posao rade Hrvoje Krešić i Ivana Ivanda Rožić. Od ljudi iz marketinškog svijeta pratim Matta Navarru koji je britansku vladu uveo u svijet društvenih mreža i sad je uspješan konzultant.
Kao svoje favorite, i Mia Biberović i Petar Tanta izdvojili su Natka Becka, radiologa koji ciljanoj publici približava svoju struku, ali i važnost zdravog života, prevencije, redovitih pregleda... Pomoću različitih platformi demistificira struku i pokazuje da medicinski djelatnici mogu biti itekako dobri komunikatori. Tanta ga je opisao kao jednog od prvih domaćih stručnih influencera od kojeg uvijek puno nauči, ali ga i uvijek nanovo iznenadi odličnim rendgen selfijima.
Čini se kako medicinari sve više koriste društvene mreže za promociju onoga što rade jer je Mia Biberović izdvojila i Igora Bereckog, pedijatra iz Osijeka:
- On na zabavan način približava ljudima koji ga prate zanimljivosti iz svijeta medicine, a često je glas razuma oko nekih tema, recimo cijepljenja ili aktualnog koronavirusa. On okuplja nešto stariju populaciju jer su se mlađi preselili s Facebooka na Instagram i neke nove kanale, kao što je TikTok, gdje je popularan gore spominjani Natko Beck.
Kako ono reče Mark Twain o gradaciji laži: "Laž, podla laž, statistika". Pri navođenju brojki vezanih uz epidemiju...
Objavljuje Igor Berecki u Subota, 8. veljače 2020.
Iako nije privatan profil, Tanta je izdvojio i Hrvatsku gorsku službu spašavanja i njihov Twitter profil na kojem su izgradili dobar dio svoje online reputacije.
Pitali smo ih u kojim je branšama najvažnije da društvene mreže prate ono što se radi. Prahić je rekao:
- Mislim da je bolje pitanje - postoji li branša koja si može priuštiti da ne bude na društvenim mrežama? Neki trenutno misle da mogu, sve dok im napredak tehnologije i komunikacije ne napravi ono što se dogodilo izdavačima, taksistima, agencijama za putovanja i ostalim industrijama koje pate zbog ogromnog razvoja tehnologije koji se dogodio zadnjih 20 godina.
Slaže se i Biberović - kaže da ne postoji iznimka, nego se mijenjaju kanali, ciljevi i način komunikacije. Dodaje da je teško ignorirati društvene mreže svakome tko želi biti u komunikaciji sa svojim korisnicima ili pratiti što oni rade, što radi konkurencija, trendove... Upravo je iz tog razloga bitno svladati osnove marketinga na društvenim mrežama, uporabu alata za kreiranje, praćenje i promoviranje sadržaja, a Biberović naglašava da treba poraditi i na kvaliteti komunikacije sa zajednicom:
- Što se tiče prepuštanja komunikacije profesionalcima, mislim da osobe koje brendiraju upravo sebe, to teško mogu postići jer, ako prepuste sve drugima, gube na autentičnosti. Potrebno je imati tim za upravljanje kanalima koji može služiti kao potpora, ali uvijek će glavno, a možda i jedino lice biti - upravo ono koje je brend izgradilo!
Prahić kaže da osobne profile treba voditi samostalno, a pritom naglašava autentičnost:
- Ona će se sve više cijeniti u zagušenom digitalnom prostoru. Uvijek se može potražiti savjeti profesionalaca, ali na kraju komunicirati treba osobno.
Miji, Vanji i Petru postavili smo i isto pitanje: Godina je 2020., netko nema niti jednu društvenu mrežu, ali želi krenuti s tim - što biste mu preporučili, gdje da počne, što prvo da otvori?
I dok je Petar rekao da bi se raspitao među najbližim kolegama i prijateljima o njihovim preferencijama koje koriste pa prema tome savjetovao građenje digitalnog identiteta, Mija i Vanja imaju objašnjenje za svaku od platformi. Vanja kaže:
- Facebook jer olakšava život u puno situacija, tu se često pasivno upijaju informacije. Preporučio bih Instagram ako žele biti kreativni i stvarati više sadržaja. Twitter za informiranost na svjetskoj razini. Kada se navikne na to, onda mogu krenuti s eksperimentiranjem i otvoriti LinkedIn za svoj poslovni život i Tik Tok za čisti entertainment. Samo savjetujem da ne zaborave i na žive ljude oko sebe.
Mia kaže:
- Ako je dogurao do 2020. bez društvenih mreža, neka ih ni ne otvara. Interakcije uživo uvijek su kvalitetnije od onih online. Ali ako baš želi, neka bude svjestan i mana i prednosti svake društvene mreže i neka odabere onu koja će mu najviše pomoći da ostvari neki od ciljeva. Želi se pozicionirati u poslovnom svijetu? Tu je LinkedIn. Zainteresiran je za putovanja, hranu, modu, kozmetiku, interijer i sve ostalo što je oku ugodno? Instagram. Ima 13 godina? TikTok? Prati politiku, ciničan je i treba mu mjesto za istresanje frustracija? Poželjet ćemo mu dobrodošlicu na Twitteru.
Osim s komunikacijskim stručnjacima, porazgovarali smo i s komunikatorima koji su se uspješno brendirali na društvenim mrežama, točnije na Instagramu - Nanom Nadarević i Silvijem Pleštinom. Nana radi kao PR menadžerica za jedan kozmetički brend, a na Instagramu je najaktivnija navečer, kad završi s poslom pa se bez osjećaja krivnje može opuštati na Instagramu. Ipak, nekad dođe do zasićenja, ali tad napravi pauzu jer ne voli ništa forsirati u životu.
- S obzirom na to da vodim odnose s javnošću MAC Cosmetics, beauty brend koji je široko prisutan na društvenim mrežama mogu reći da je Instagram odličan alat za promoviranje brenda. Upravo putem Instagrama sam mnogo puta stupila u kontakt s regionalnim influencerima (jer pokrivamo šest zemalja regije) te ostvarila prvi kontak te mnogo uspješnih suradnji, rekla je Nana i opet se vratila tamo gdje sve počinje - autentičnost! Kaže da i sama uživa pratiti duhovite i domišljate ljudi koji se ne libe plivati protiv struje. Dodaje da misli da je važno kontinuirano objavljivati, a na odgovor koju bi mrežu preporučila, Nana kaže:
- Rekla bih mu da prvo otvori knjigu i uživa u slobodnom vremenu za sebe. A ako baš inzistira rekla bi mu da vidi što ga inače privlači. Facebook će ga poslužiti ako ga zanimaju vijesti i rođaci iz Kanade, Instagram će mu biti super ako je vizualni tip, a na Twitter neka ide ako je skloniji forumskoj komunikaciji. Tu su naravno još mreže poput YouTubea i Tik Toka, ali tu je bolje da ga savjetuje netko mlađi od mene.
Silvije Pleština sastavljač je pitanja za brojne kvizove, a pratitelji su prepoznali i njegove popularne kvizove na Instagramu koji mnogi s nestrpljenjem iščekuju:
- Kad sam aktivan, naročito ako radim IG kviz, onda zna biti i po par sati dnevno. Vrijeme brzo prolazi dok objavljuješ sadržaj i odgovaraš pratiteljima, ali čim shvatiš da satima neprekidno buljiš u ekran, vrijeme je za time out.
I kod njega ponekad dođe do zasićenja pa uzme povremenu pauzu jer se želi odmoriti i posvetiti čitanju, televiziji, teretani... Kaže da, kad miruje, vidi kako mu broj pratitelja stagnira ili čak pada pa shvati da je Instagram kao jedan organizam - koliko ti njega hraniš i daješ mu, toliko ćeš dobiti zauzvrat i obrnuto. Silvije je jedan od primjera kojem su društvene mreže iznimno pomogle u poslu jer je preko Instagrama počeo dobivati različite poslovne upite, a vjeruje da do njih ne bi došlo da se sam nije brendirao kao "kviz-osoba". Do tog je došlo tako što je slučajno krenuo s nišom koja nije prvenstveno namijenjena Instagramu, kvizovima, no voli je i profesionalno se njom bavi:
- Prilagodio sam je u formu i izričaj Instagrama i imao sam sreću da se ljudima sviđa i da se "primilo". Mislim da sam originalan i autentičan u tome što objavljujem, a ljudi to prepoznaju pa vjerujem da je to recept za brendiranje. Mislim da Instagram nije iscrpio sav svoj potencijal, barem ne kod nas, no dobar sadržaj proći će na svakoj društvenoj mreži.
