Najnovije istraživanje, predstavljeno na godišnjoj znanstvenoj sjednici Američkog kardiološkog koledža, unijelo je nove spoznaje u raspravu o zdravstvenim rizicima različitih vrsta alkoholnih pića. Studija, koju je vodio dr. Zhangling Chen sa Sveučilišta Central South u Kini, otkrila je da su žestoka pića, pivo i cider povezani sa znatno većim rizikom od prerane smrti u usporedbi s istom razinom konzumacije vina. Preciznije, čak i niska do umjerena konzumacija ovih pića, definirana kao manje od jednog do 1,5 pića dnevno, povezana je s devet posto većim rizikom od smrti. S druge strane, umjereni konzumenti vina, koji piju jednu do tri čaše dnevno, imali su čak 21 posto manji rizik od smrti uzrokovane kardiovaskularnim bolestima u odnosu na one koji piju rijetko ili nikada.
Ovi nalazi dolaze u vrijeme kada znanstvena zajednica sve snažnije odbacuje stari mit o "zdravom pijenju". Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) jasno su klasificirale alkohol kao karcinogen Grupe 1, stavljajući ga u istu kategoriju kao duhan i azbest. Poznato je da je alkohol povezan s najmanje sedam vrsta raka, uključujući rak dojke, debelog crijeva i jednjaka. Problem leži u tome kako tijelo prerađuje alkohol; razgrađuje ga u toksični nusprodukt acetaldehid, koji izravno oštećuje DNA, sprječava stanice da se obnove te uzrokuje hormonalne neravnoteže i slabljenje imuniteta.
Istraživanje je obuhvatilo podatke o navikama pijenja i smrtnosti prikupljene od čak 340.924 osobe koje su sudjelovale u studiji UK Biobank između 2006. i 2022. godine. Sudionici su na početku studije ispunili upitnik o prehrani, a njihovo zdravstveno stanje praćeno je u prosjeku trinaest godina. Na temelju tjednog unosa čistog alkohola, podijeljeni su u skupine s niskom, umjerenom i visokom konzumacijom. Standardno piće, poput limenke piva od 0,33 l, čaše vina od 1,5 dcl ili čašice žestokog pića, sadrži otprilike 14 grama čistog alkohola.
Rezultati su bili nedvosmisleni kada je riječ o prekomjernom pijenju. Oni s visokom konzumacijom alkohola - više od tri pića dnevno za muškarce i više od 1,5 pića za žene - imali su 24 posto veći rizik od smrti od bilo kojeg uzroka u usporedbi s onima koji ne piju. Rizik od smrti od raka bio je veći za 36 posto, a od srčanih bolesti za 14 posto. U tim slučajevima, vrsta alkoholnog pića više nije igrala nikakvu ulogu, potvrđujući da je svako prekomjerno pijenje iznimno štetno.
Zašto je vino 'iznimka'?
Znanstvenici vjeruju da razlog zašto vino odskače od ostalih pića leži u njegovom sastavu i načinu konzumacije. Naime, određene vrste vina, posebno crno vino, bogate su polifenolima i antioksidansima, spojevima koji smanjuju upale povezane sa srčanim bolestima. Uz to, tim je primijetio da se vino češće konzumira uz kvalitetnije i zdravije obroke, poput onih koji su u skladu s mediteranskom prehranom, dok se pivo i žestoka pića češće povezuju s manje zdravom, prženom hranom. "Ovi čimbenici zajedno sugeriraju da vrsta alkohola, način na koji se konzumira i povezani životni stilovi doprinose uočenim razlikama u riziku od smrtnosti", izjavio je dr. Chen.
Globalni trendovi i nova upozorenja
Ova studija podupire globalni trend strožeg odnosa prema alkoholu. Nove američke prehrambene smjernice za razdoblje 2025.-2030. napustile su preporuke o specifičnim dnevnim limitima u korist jednostavnije i hitnije poruke: "Konzumirajte manje alkohola za bolje cjelokupno zdravlje". Istovremeno jača pokret "sober curious" (trijezni znatiželjnici), a potrošnja alkohola u SAD-u pala je na najnižu razinu u gotovo devedeset godina, pri čemu gotovo polovica pripadnika Generacije Z navodi smanjenje unosa alkohola kao zdravstveni prioritet. U svjetlu novih dokaza, sve je glasniji i međunarodni pritisak za uvođenje obveznih upozorenja o riziku od raka na svim alkoholnim pićima, po uzoru na zemlje poput Irske.
Teško ponosite alkohol? Pomoću ovih trikova lakše ćete 'preživjeti' svaki mamurluk!
Otvori KEKS Pay
