Naslovnica Lifestyle Gourmet

Narona: Grad nastao zbog parfema iz gomolja irisa

U Antici to je bilo upravno i trgovačko središte juga Dalmacije s velikom lukom na Neretvi. Danas je,veliki dio antičke Narone pod vodom jer se razina mora podigla dva metra
14. rujna 2015. u 13:10 0 komentara 3366 prikaza
Narona
Foto: Ivica Radoš
Pogledajte galeriju 1/2

Nekoliko kilometara sjeverozapadno od Metkovića na omanjem je brežuljku selo Vid oko kojeg teče rječica Norin. Na vrhu brežuljka je crkva sv. Vida i spomenik Domagojevim strijelcima.

Na prvi pogled nitko ne bi rekao da je baš na tom brdu i njegovu podnožju nekoć bio važan antički grad Narona s nekoliko tisuća stanovnika. Bilo je to središte juga Dalmacije u antičko vrijeme, upravno i trgovačko središte s velikom lukom na Neretvi. S obzirom na to da je matica Neretve odavno promijenila svoj tok i da se razina mora od antičkih vremena do danas podigla oko dva metra, velik dio antičke Narone danas je pod vodom, a tamo gdje je tekla Neretva i bila gradska luka sada je močvara. Narona je grad koji je bio sagrađen na 24 hektara zemljišta i opasan zidinama.

Ratoborni Iliri

Osnovali su ga grčki trgovci u 3. stoljeću pr. Krista i to kao emporij, trgovište. Grci su ilirskim narodima prodavali oružje (mačeve, kacige, koplja), keramiku (amfore), nakit, staklo i slično, a izvozili su parfeme i eterična ulja. Grci su imali poseban razlog osnivanja emporija duboko u kopnu, uz rijeku Neretvu, 20 km od mora. Bila je to perunika, iris.

– Postoje neke naznake da su se Grci uvukli među divlje Ilire jer im je trebala jako važna sirovima za eterična ulja i parfeme, perunika. Grčki autori i neki kasniji spominju da je perunika, iris, najbolja u dolini rijeke Neretve i Drima. Čini se da su oni došli po gomolj perunike od kojeg su u prilično složenom procesu, fermentiranjem i čuvanjem u tamnim prostorijama, radili parfeme – objašnjava Konstanta Mucić, kustosica Arheološkog muzeja Narona u Vidu. Grčke trgovce, dakle, zanimao je parfem koji su u bogatim gradovima prodavali kao suho zlato, dok je Ilire zanimalo oružje, keramika i stakleno posuđe. Razmjena je u početku bila robna, a poslije robo-novčana. I Daorsi, jedan od ilirskih naroda, od njih su naučili kovati novac. Sjedište im je bilo u današnjim Ošanićima pokraj Stoca.

Međutim, kad su Grci iz Narone počeli imati probleme s ratobornim Ilirima, oslonili su se na Rimljane i njihovu moćnu vojsku. Rimljani su s Ilirima ratovali punih 150 godina.

– Dok su Rimljani ratovali s Ardijejcima, jednim ilirskim plemenom, uočili su da je položaj Narone odličan za forsiranje i upade u središnje Delmatsko područje oko Duvanjskog, Livanjskog i Glamočkog polja. Delmati su bili jaka vojna zajednica – objašnjava kustosica Konstanta Mucić.

U tim se ratovima Narona potpuno romanizirala, više se nije govorio grčki nego latinski jezik. U grad su došli i useljenici iz Italije, a u zaleđu jadranske obale vojni veterani od carstva su dobivali imanja, zemljište.

Sudeći po očuvanim miljokazima, Narona je cestovno bila dobro povezana sa Salonom, glavnim gradom rimske provincije Dalmacije i s Epidaurom (Cavtatom). Narona je bila povezana i cestama s unutrašnjosti jer su za Rimljane bile važne rudače u današnjoj središnjoj Bosni. Religija je bila jako važna u svakodnevnom životu stanovnika Narone. U svim kućama postojali su oltarići, mala kućna svetišta posvećena precima, pa se stoga očuvalo jako puno žrtvenika. Hramovi i, dakako, svećenstvo u to su vrijeme prosperirali.

U Naroni su, naime, očuvani ostaci hrama Augusteuma, posvećenog prvom rimskom caru Augustu, koji je utemeljio carski kult. U provincijama su često dizani spomenici carevima i njihovoj užoj obitelji kako bi se iskazala vjernost i odanost vlasti.

Kuće od antičkih blokova

Iz naronskog Augusteuma očuvana je velika skupina kipova koji pokazuju rane rimske careve i članove njihovih obitelji. Ukupno 16 kipova pronađeno je u Plećaševim štalama.

Prema ideji Emilija Marina, poznatog hrvatskog arheologa, ti su kipovi, uza sve ostalo, prezentirani in situ (na mjestu). Zato je današnji Arheološki muzej Narona u selu Vid tako poseban. Godišnje ga posjeti oko 20 tisuća ljudi. Plećaševe su štale masno plaćene prije otvaranja muzeja što je poremetilo tržište nekretnina u Vidu. Arheološki se park do daljnjeg ne može širiti jer lokalno stanovništvo za otkup zemljišta i / ili kuća traži basnoslovan novac koji država nema.

Poznati kipovi iz Augusteuma sačuvali su se zato što je krajem 4. i početkom 5. stoljeća hram srušen i prenamijenjen. Kipovi su bačeni s postolja, nasuta je zemlja i formirano je groblje. U Naroni su se tada počele graditi ranokršćanske bazilike. Progonjeno kršćanstvo polako je osvojilo cijelo Carstvo. Kad su u 6. i 7. stoljeću na područje Rimskog Carstva nahrupili barbari, stanovnici Narone odselili su se u na Pelješac, vjerojatno u Ston, a njihov grad vremenom je potpuno zaboravljen. Ne zna se što se s Naronom događalo od 7. stoljeća od kasnog srednjeg vijeka.

Kronologija Narone napravljena je zahvaljujući pronađenom novcu iz raznih faza povijesti grada. Vrijednost novca, koji je bio carev monopol, određivao je metal od kojeg je kovan. Najmanje je vrijedio brončani novac, a najviše srebrni i zlatni. Sačuvani su neki novčići s urezanim trokutićima što se činilo radi provjere vrijednosti kovanica. Naime, zbog nedostatka kvalitetnog metala padala je vrijednost novca pa su trgovci ili oni koji nešto prodaju provjeravali kakvoću novca tako što su zarezivali novčanice. Na prijelazu iz 3. na 4. stoljeće bile su česte inflacije novca s čime ni Rimljani nisu znali izići na kraj. Mnogo stoljeća poslije, stanovnici Vida gradili su svoje kuće od antičkog materijala.

>> Pismo Senata: Nismo vas slali u svijet da gledate i čekate

>> Tajanstvene 'vječne kuće' nastale u srednjem vijeku

VIP izdvaja za Vas

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.