Godinama se smatralo da muškarci najveću seksualnu želju osjećaju u dvadesetima, ponajviše zbog razine testosterona koja nakon 30. godine života postupno počinje opadati. Novo istraživanje estonskih znanstvenika sugerira da libido ne ovisi samo o hormonima, nego i o psihološkim, društvenim i životnim čimbenicima te da vrhunac seksualne želje dolazi nešto kasnije.
Istraživači sa Sveučilišta u Tartuu analizirali su podatke više od 67.000 odraslih osoba u dobi od 20 do 84 godine. Rezultati, objavljeni u časopisu Scientific Reports, pokazali su da se kod muškaraca seksualna želja postupno povećava sve do ranih četrdesetih godina, nakon čega polako opada. „Hormoni jesu važni, ali nisu cijela priča. Njihova se uloga mijenja tijekom života, a velik dio razlika objašnjavaju društveni i partnerski odnosi“, rekao je koautor istraživanja Toivo Aavik.
Seksualna želja nije samo pitanje biologije i fizičkih predispozicija. Na nju utječu zadovoljstvo životom, kvaliteta partnerskog odnosa, mentalno zdravlje i svakodnevne životne okolnosti. Zbog toga se ne može procjenjivati isključivo na temelju razine testosterona. „Seksualna želja važan je dio intimnih odnosa i načina na koji ljudi doživljavaju vlastiti seksualni život. Zbog toga ima velik utjecaj i na kvalitetu veze, ali i na opće zdravlje“, objasnio je Aavik.
Rezultati istraživanja pokazali su i zanimljive razlike u seksualnoj želji među pripadnicima različitih zanimanja. Veću seksualnu želju češće su prijavljivali vozači, pripadnici vojske, rukovoditelji i radnici koji upravljaju strojevima, dok su zaposlenici u uredima i korisničkoj podršci češće navodili nižu razinu seksualne želje. Analizirana je i seksualna orijentacija sudionika. Biseksualni ispitanici prijavili su višu razinu seksualne želje od prosjeka, a osobe koje su bile zadovoljne i stabilne u vezi također su češće navodile izraženiji libido, prenosi Euronews.
Kod žena su rezultati bili nešto drugačiji. Najizraženija seksualna želja zabilježena je između 20. i 30. godine života, dok se nakon pedesete postupno smanjuje. Znanstvenici smatraju da dio objašnjenja leži u padu razine estrogena tijekom menopauze, ali naglašavaju da, kao i kod muškaraca, biološki čimbenici nisu jedino objašnjenje. Aavik ističe da društvena očekivanja imaju važnu ulogu i u načinu na koji žene doživljavaju i izražavaju seksualnu želju. Muškarci češće otvoreno govore o seksualnoj želji, dok žene ponekad svoje osjećaje prijavljuju drukčije ili ih zbog društvenih normi rjeđe izražavaju u istraživanjima.
Znanstvenici naglašavaju da dobiveni rezultati predstavljaju prosjek, a ne pravilo koje vrijedi za svakoga. U istraživanju su sudjelovali muškarci s vrlo niskim libidom, kao i žene s vrlo visokim libidom. Zabilježeno je i da se nakon rođenja djece seksualna želja kod žena češće smanjuje, dok se kod muškaraca u prosjeku povećava. Rezultati istraživanja pokazuju da je libido mnogo složeniji od samih hormona te da na njega tijekom života snažno utječu međuljudski odnosi, iskustva i životne okolnosti.
Otvori KEKS Pay
