Mnogi roditelji nesvjesno koriste fraze koje zapravo otežavaju djetetu da ih čuje, razumije ili posluša. Iako su često izgovorene iz frustracije ili u žurbi, određene rečenice mogu imati dugoročan negativni utjecaj na djetetovo ponašanje i emocionalni razvoj. Dječja psihologinja Reem Raouda otkrila je koje bi fraze roditelji trebali uvrstiti u svoj rječnik da bi potaknuli poželjno ponašanje kod djece, ali i koje bi svakako trebali izbjegavati. Fraza: "Zato što sam ja tako rekao/la" već se generacijama koristi među roditeljima, no Raouda tvrdi da uopće nije učinkovita, prenosi New York Post.
"Ta fraza prekida komunikaciju i uči dijete slijepoj poslušnosti", objasnila je. Umjesto toga, savjetovala je roditeljima da kažu: "Znam da ti se ne sviđa ova odluka. Objasnit ću ti, a onda idemo dalje". Jednostavno, ali učinkovito. "Ne raspravljate se niti pregovarate, već pokazujete primjer poštovanja i vođenja. Ovakav način izražavanja priznaje djetetove osjećaje i istovremeno mirno i staloženo pokazuje da ste vi odgovorni", objasnila je stručnjakinja. Još jedna česta taktika koju frustrirani roditelji koriste jest prijetnja u stilu: "Ako me ne poslušaš, izgubit ćeš (neku privilegiju)".
"Kad budeš spreman/a napraviti (određeno ponašanje), možemo zajedno učiniti (željenu aktivnost)", drugačiji je način izražavanja koji, prema Raoudi, postiže željeni rezultat. Objasnila je da ta fraza mijenja dinamiku moći jer čvrsto postavlja granicu, ali daje djetetu mogućnost da samo odluči kada je spremno ispuniti je. "Ne uklanjate granicu, već uklanjate sukob", objasnila je. Umanjivanje osjećaja vašeg mališana rečenicom: "Prestani, sve je u redu" također je nešto što treba izbjegavati.
"Odbacivanje dječjih emocija uči ih da su njihovi osjećaji pogrešni ili preteški za podnijeti. Emocionalno poništavanje dovodi do udaljenosti, a djeca koja su udaljena teže surađuju. Kada se dijete osjeća saslušano, tada se brže smiri i više vam vjeruje", rekla je Raouda. Osim ovih neučinkovitih, toksičnih fraza, stručnjaci su upozorili i na stil odgoja koji nazivaju "ego roditeljstvo" te su savjetovali da ga prestanete primjenjivati prema svojoj djeci.
"Ego roditeljstvo je kada roditelj odgaja dijete zbog vlastite potrebe da se osjeća dobro, u pravu, kontrolirano ili potvrđeno. Manje se radi o podršci djetetovom rastu, a više o zaštiti roditeljske slike ili osjećaja", rekla je terapeutkinja za mentalno zdravlje Cheryl Groskopf. Ako se pitate kako izgleda takav stil roditeljstva, primjeri uključuju odbijanje da se popuste u raspravi, nikada se ne ispričavaju, koriste fraze poput: "Zato što sam ja odrasla osoba" te pritišću malu djecu da rade stvari koje ne žele, samo zbog izgleda i vanjskih dojmova.
"Djeca često usvoje uvjerenje da je ljubav uvjetovana i da su vrijedna samo kada se ponašaju, djeluju ili osjećaju na određeni način", rekla je dr. Caroline Fenkel, stručnjakinja za mentalno zdravlje adolescenata. Kao rezultat toga, ovaj roditeljski stil može dovesti do anksioznosti, perfekcionizma, niskog samopoštovanja i straha od neuspjeha.