Dugovječnost je tema koja fascinira ljude kroz povijest. Iako genetika igra značajnu ulogu u trajanju života, sve više istraživanja ukazuje na važnost životnih navika, prehrane, fizičke aktivnosti i mentalnog zdravlja. Održavanje ravnoteže između tijela i uma, kao i jačanje socijalnih veza, sve su češće spominjani faktori koji mogu doprinositi duljem životu.
Stručnjak za dugovječnost i dolazak do 100. godine kroz prehranu i način života identificirao je jednu aktivnost za koju vjeruje da je "bolja od teretane". Gostujući u podcastu ZOE Health s dr. Timom Spectorom, Dan Buettner, stručnjak za dug život, istaknuo je vrtlarstvo kao potencijalni način produljenja životnog vijeka, prenosi Express. Dan Buettner utemeljitelj je "Plavih zona", izraza koji se koristi za opisivanje jedinstvenih područja diljem svijeta u kojima pojedinci žive i do 100 godina.
Ove su regije poznate po niskim stopama kroničnih bolesti i definirane su određenim čimbenicima životnog stila koji promiču dugovječnost, kao što su biljna prehrana, redovita tjelesna aktivnost i snažne društvene veze. Postoji pet primarnih regija Plave zone u kojima ljudi uživaju izuzetno dug i zdrav život. To uključuje Okinawu u Japanu, Ikariju u Grčkoj, Sardiniju u Italiji, poluotok Nicoya u Kostariki i grad i Loma Lindu u američkoj Kaliforniji.
U epizodi podcasta pod nazivom "Doživite 100 s tajnama Plavih zona", Buettner je istaknuo vezu između vrtlarstva i duljeg života. Pozvao se na istraživanja koja pokazuju da se pojedinci u Plavim zonama često bave vrtlarstvom i u svojim 90-im i 100-tim godinama.
"Svaka Plava zona, gotovo svi koji doguraju do svojih 90-ih i 100-tih, ne samo da vrtlare cijeli život, nego nastavljaju to činiti. To je možda zato što je to tjelesna aktivnost niskog intenziteta. To je poticaj. Kada imate vrt i posadili ste nešto što jedva čekate pojesti, tada vam to daje poticaj da izlazite svaki dan i plijevite korov, zalijevate i žanjete", rekao je Buettner.
Također je primijetio fizičke prednosti vrtlarstva kao što su raznolikost kretanja i snižavanje razine hormona stresa. "I oni se saginju. To je niz pokreta. Vidio sam studije koje pokazuju da kada vrtlarite, razina kortizola ili hormona stresa pada", objasnio je. Buettner je sugerirao da bi sam čin vrtlarenja mogao pridonijeti dugovječnosti.
"Moglo bi se dogoditi da zaprljate ruke i obrišete usta i dobijete mikrobiom. Ima malo prljavštine. Ali ja tvrdim da je vrtlarstvo vjerojatno puno bolje od odlaska u teretanu, najbolja vježba za dugovječnost koju možete raditi", rekao je. Vrtlarstvo nudi holistički pristup zdravlju, pružajući i fizički napor i mentalno opuštanje, što ga potencijalno čini superiornom opcijom u odnosu na tradicionalne vježbe u teretani za one koji traže prirodan put do zdravlja i dugovječnosti.
Kopanje, grabljanje, plijevljenje i podizanje u vrtu mogu potrošiti kalorije i povećati snagu, izdržljivost i fleksibilnost što je potencijalno jednako vježbanju umjerenog intenziteta u teretani. Uključujući više mišićnih skupina, od ruku do nogu, leđa i trbušnog područja, vrtlarenje jača mišiće. Osim toga, to je i koristan trening za srce jer fizička aktivnost poboljšava kardiovaskularno zdravlje i smanjuje rizik od bolesti srca.
Vrtlarstvo također umiruje dušu. Ova mirna aktivnost može ublažiti stres, anksioznost i depresiju, podižući raspoloženje i stvarajući dubok osjećaj dobrobiti kroz spokojni odnos s prirodom. Vrtlarenje nije samo terapijski način provođenja vremena, već i povoljan hobi. Uzgoj vlastitog povrća znači uštedu novca u supermarketu i tanjure prepunjene svježih i hranjivih plodova.
Milijunaši ih obožavaju: Evo koje biljke trebate imati za privlačenje novca!
Vrtlarstvo zahtijeva raspon pokreta koji potiče fleksibilnost donjeg dijela leđa, nogu i kukova. Istraživanja su pokazala da kopanje po zemlji čak može pomoći u povećanju gustoće kostiju. Buettner i tim demografa i istraživača otkrili su da sva područja Plavih zona dijele devet specifičnih životnih navika koje nazivaju "9 moćnih navika".
Ovih devet životnih navika uobičajene su među zajednicama poznatim po iznimnom životnom vijeku, a uključuju prirodno kretanje kroz svakodnevne aktivnosti kao što su hodanje, vrtlarenje ili jednostavno ostanak u pokretu u vašoj dnevnoj rutini. Također trebate imati jasnu svrhu i smjer u životu te trebate smanjiti stres.
Moćne navike uključuju i da trebate prestati jesti kada se osjećate 80 posto sitima, usvojiti biljnu prehranu, umjereno uživati u vinu, biti dio zajednice utemeljene na vjeri, staviti obitelj na prvo mjesto te sudjelovati u u društvenom životu.