nije sve u genetici

Proslavila je 104 godine i otkrila tajne svoje dugovječnosti: 'Klonite se tema politike'

YouTube/screenshot
24.03.2025.
u 16:30

Marijina unuka otkrila je da je njezina baka uvijek promicala pozitivan pogled na život

Dugovječnost je tema koja oduvijek intrigira ljude jer svi želimo živjeti duže i kvalitetnije. Iako je genetika važan faktor, istraživanja pokazuju da životni stil, prehrana, tjelesna aktivnost i mentalno zdravlje igraju ključnu ulogu u produljenju životnog vijeka. Tajna dugovječnosti ne leži samo u broju godina, već i u sposobnosti da te godine budu ispunjene zdravljem i vitalnošću. Tako je žena koja je nedavno proslavila 104. rođendan otkrila svoju tajnu dugog života, prenosi Express.

María Segunda Pérez, od milja poznata kao La Nonita (na hrvatskom Bakica), zajedno je sa svojom obitelji proslavila svoj rođendan u za starije osobe u argentinskom gradu Córdobi. Slavlju su nazočile četiri generacije njezine obitelji, od djece do prapraunuka. Marisa, jedna od Marijinih unuka, otkrila je da je njezina baka uvijek promicala pozitivan pogled na život u svojoj obitelji.

Njezin ključni savjet za dugovječnost je "imati dobre misli". Marisa je također spomenula da María naglašava važnost koncentriranja na poboljšanje vlastitog života umjesto uspoređivanja s drugima. Osim toga, savjetuje da se klonite tema koje izazivaju podjele kao što su politika i religija, te da se umjesto toga odlučite za mirnije razgovore.

Uz prakticiranje dobrog mentalnog blagostanja, Marisa je napomenula da je njezina baka dosljedno slijedila dobru prehranu i vodila aktivan način života ispunjen s puno kretanja i vježbe. Dodala je i da María duhovito tvrdi da će živjeti do 200 godina. Iako bi neki mogli pomisliti da je očekivani životni vijek isključivo stvar genetike, zdravstveni stručnjaci kažu da čimbenici načina života, poput prehrane i tjelovježbe, mogu igrati ključnu ulogu.

Tako je Healthline naveo 13 navika povezanih s duljim životnim vijekom koje uključuju umjereno konzumiranje hrane, povećan unos orašastih plodova, konzumaciju kurkume, prehranu bogatu zdravim biljnim namirnicama, izbjegavanje pušenja i redovitu tjelesnu aktivnost. Slično Maríjinom savjetu, web stranica o zdravlju sugerirala je da davanje prioriteta sreći može produžiti životni vijek.

Pregled 35 studija pokazao je da sretniji pojedinci mogu živjeti do 18 posto duže od svojih manje zadovoljnih kolega. U drugoj studiji, koju je vodio profesor Andrew Steptoe, otkriveno je da bolje blagostanje može poboljšati zdravlje i dugovječnost. Studija je analizirala odgovore 9.050 engleskih sudionika, prosječne starosti 65 godina.

GALERIJA: Recept za dugovječnost: Svim stogodišnjacima zajedničko je ovih 6 navika

1/7

Tijekom osam i pol godina umrlo je devet posto onih u najvišoj kategoriji blagostanja, u usporedbi s 29 posto u najnižoj kategoriji. "Prethodno smo otkrili da je sreća povezana s manjim rizikom od smrti. Ove analize pokazuju da su smisao i smisao života starijih ljudi također povezani s preživljavanjem", otkrio je profesor. 

Predložio je da, iako nije sigurno smanjuje li bolje blagostanje izravno rizik od smrti, istraživanje otvara intrigantnu mogućnost da bi povećanje dobrobiti moglo pomoći u poboljšanju fizičkog zdravlja, na primjer putem hormonalnih promjena ili smanjenog krvnog tlaka. Ne postoji dijeta koja će vam zajamčeno produžiti godine života, ali neke namirnice mogu pomoći u jačanju vašeg zdravlja na više načina.

Prema Eating Wellu, istraživanja sugeriraju da je mediteranska prehrana obično povezana s dužim životom. Dijeta se sastoji od niza zdravih namirnica poput cjelovitih žitarica, voća, povrća, plodova mora, graha i orašastih plodova. Bobičasto voće također se dugo proučavalo u pogledu zdravstvenih prednosti, koje se kreću od smanjenja rizika od kardiovaskularnih bolesti, jačanja zdravlja mozga i niže razine upala. 

Dijetetičarka i nutricionistica Beth Stark kaže da losos i druge masne ribe koje opskrbljuju vitalne omega-3 masti, nemasne proteine, B-vitamine, selen i željezo, mogu smanjiti rizik od srčanih bolesti i 80-90 posto manji rizik od iznenadne srčane smrti.

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije