Naslovnica Kultura Vizualna umjetnost

Vaništa kao i Cioran: 'Rođen sam u malom gradu, u narodu bez sreće'

Rad "Deposition" iz 1986. izložen je na art-sajmu Frieze, prestižnome sajmu koji se trudi ponoviti formulu Bijenala u Veneciji
20. svibnja 2015. u 15:42 0 komentara 469 prikaza
Josip Vaništa, svibanj 2015. snimila: Nives Gajdobranski
Foto: Nives Gajdobranski

"Rođen sam u malom gradu, u narodu bez sreće" stoji turobno na samom početku autobiografske knjižice Josipa Vanište "Na bjelini" koju je slavni gorgonaš upravo objavio u vlastitoj nakladi. Riječ je o citatu Émila Ciorana, slavnog rumunjskoga pisca i filozofa koji, kako se čini u Vaništinoj knjizi, po mnogo čemu postaje glavni Vaništin "biografski brat". Jer tu su i druga braća – John Cage, Henry Miller... Cioran je rođen u rumunjskim Karpatima, Vaništa u Karlovcu.

No udaljenost Karpata i Karlovca knjiga smanjuje na nemoguće malu mjeru... Vaništa je upravo proslavio 91. rođendan. Sa slika nas gleda energijom čovjeka koji se nije uklopio u likovnu scenu jer joj je dapače produžio život, odveo je u smjeru konceptualizma, i naselio u zoni u kojoj se poticajno otvaraju novi putevi. Vaništa mrzi ovako uopćeno pisanje, konkretan je, kao što je u autobiografskoj knjižici konkretan. Bilješke su male, imaju jasnu književnu vrijednost. Nema tu uzvišenih emocija, to ga i ne zanima. Ali ih stvara u čitatelja. Akademik Tonko Maroević piše u pogovoru o gorkom ritmu i trpkim riječima kojima Vaništa "čekira" svoje slikarske i egzistencijalne postaje.

Naravno da u umjetnikovoj ratnoj strepnji i poratnoj bijedi drugačije ne može ni biti. Maroević detektira "oštar kut (Vaniština) viđenja" stvarnosti, poštuje ga iako bi iskreno želio da malo popusti u onome što Vaništa poštuje i Johna Cagea čija je majka zaslužna za životnu maksimu obojice: "budite izdvojeni i nepopustljivi". A da je to "izlaz", potvrđuje i činjenica o živom umjetničkom prometu oko Vanište. U New Yorku, i dalje "fensi" središtu globalne suvremene umjetnosti, Vaništin rad "Deposition" iz 1986. izložen je na art-sajmu Frieze, prestižnome sajmu među sajmovima koji se trude ponoviti uspješnu formulu Bijenala u Veneciji, kako bi opstali na "beskrajno promiskuitetnom svjetskom tržištu umjetnina". Pariška Galerie Frank Elbaz predstavlja Vaništu, Stilinovića i Knifera, a berlinska Galerija Gregor Podnar – Gorana Petercola. Izbor je naravno vrlo visoko ocijenjen! U srpnju pak povjesničar umjetnosti Feđa Gavrilović u Modernoj galeriji u Zagrebu priprema "Hommage olovci" s crtežima Vanište, Davora Vrankića i Duje Medića. 

>> Josip Vaništa odlikovan Vitezom reda umjetnosti i književnost

>> Maroević, Fabijanić, Senečić, Kolombo i Požar gosti druženja 'Vaništa na filmu'

Gorivo
UŠTEDA
Čak i najmanja sitnica može utjecati na potrošnju goriva u vašem automobilu

A1 izdvaja za Vas

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.