"Možemo to reći bez okolišanja: unatoč svom impozantnom veličanstvu, unatoč svakodnevnoj predanosti svojih timova, Louvre je na izdisaju." Tim je riječima Christophe Leribault, novi ravnatelj Louvrea, nedavno pred Odborom za kulturu francuskog Senata oslikao alarmantno stanje institucije koju je preuzeo u veljači. U svom prvom velikom istupu, gdje su prethodnici često birali diplomaciju, Leribault se odlučio za brutalnu iskrenost, opisujući muzej kao sustav koji je "na prijelomnoj točki" i čija je "oprema i infrastruktura na samom kraju svog životnog ciklusa".
Christophe Leribault imenovan je ravnateljem u veljači ove godine, nakon ostavke Laurencea des Carsa, čiji je mandat obilježila kriza povjerenja nakon jedne od najdrskijih pljački u povijesti muzeja.
Sjena te pljačke, koju su mediji prozvali "pljačkom stoljeća", još se snažno nadvija nad Louvreom jer, podsjetimo, u listopadu 2025., lopovi su usred bijela dana ukrali neprocjenjive krunske dragulje vrijedne preko 100 milijuna dolara, razotkrivši zastrašujuće sigurnosne propuste. Incident je bio golema sramota za najposjećeniji svjetski muzej, a kritičari su isticali kako je manje od pet posto od 80 milijuna eura namijenjenih sigurnosti bilo ispravno uloženo. Kao odgovor, Louvre je postavio rešetke na prozore opljačkane Galerije Apollo i obećao instalaciju stotinu novih kamera do kraja 2026. godine, no Leribault priznaje da je to tek početak. "Louvre je ekvivalent pariškoj četvrti, cijeli je na popisu povijesnih spomenika. Postavljanje kamera i detektora nije dovoljno. To, naravno, treba učiniti, ali u koordinaciji s drugim složenim i dugotrajnim infrastrukturnim radovima", objasnio je.
Pljačka je, međutim, bila samo najvidljiviji simptom dublje bolesti - sustavnog propadanja infrastrukture. "Hitni građevinski i infrastrukturni problemi gomilaju se, a kad je riječ o ulaganjima, nailazimo na ozbiljna ograničenja", rekao je Leribault. Tehničke instalacije, mnoge još iz vremena obnove 1980-ih, pokazuju znakove teškog zamora. Posebno su kritični dijelovi zgrade oko povijesnog dvorišta Cour Carrée te krilo Sully uz Seinu, iz predostrožnosti je zatvorena i galerija Campana, a problem je i voda jer u prosincu 2025. puknuće cijevi oštetilo je stotine predmeta, što je bio već drugi takav incident u dvije godine.
Financijska situacija nimalo ne olakšava stvari. Udio državnog financiranja u proračunu Louvrea pao je s 42 posto u 2018. na samo 28 posto u 2026. godini. Kao odgovor na sveobuhvatnu krizu, najavljen je grandiozni projekt "Louvre Nouvelle Renaissance", obnova teška više od milijardu eura, a plan uključuje novi ulaz za rasterećenje postojeće piramide te namjenski izgrađenu podzemnu dvoranu za Mona Lisu. Ipak, Leribault je upozorio da gradnja vjerojatno neće započeti prije 2028. godine i da se cijena ne može dalje smanjivati.
Da bi se plan proveo, Leribault je najavio i radikalnu promjenu prioriteta. Predložio je smanjenje dijela proračuna koji se izdvaja za kupovinu novih umjetničkih djela s 20 na samo 12 posto prihoda od ulaznica, a razlika bi se preusmjerila u fond za obnovu. "Moramo postaviti prioritete, a obnova je na vrhu popisa", izjavio je, najavivši da će suvremena umjetnost trpjeti. Uz to, svjestan je i dubokog nezadovoljstva osoblja koje je u više navrata štrajkalo zbog loših uvjeta. Započeo je sastanke sa sindikatima i najavio obnovu prostorija za odmor, signalizirajući da je svjestan da Louvre ne može uspjeti bez zadovoljnih ljudi koji u njemu rade i čuvaju neprocjenjivo svjetsko blago.
Otvori KEKS Pay
