Naslovnica Kultura Knjige

Napisala je najveću pjesničku zbirku na svijetu

Velika hrvatska autorica i prevoditeljica putovala je posvuda, ali sudbonosni odlazak u Indiju zauvijek je odredio njezin životni i profesionalni put
21. kolovoza 2018. u 21:10 12 komentara 2392 prikaza
vesna krmpotić
Foto: goran stanzl/pixsell

Nagrađivana hrvatska prozna spisateljica, pjesnikinja i prevoditeljica Vesna Krmpotić umrla je u 87. godini. Rođena je 1932. u Dubrovniku kao drugo dijete u obitelji Marija Krmpotića, podrijetlom Senjanina, koji je prije toga živio u Americi, na Filipinima, u Austriji i u Njemačkoj. Bio je liječnik s trostrukom specijalizacijom, a u to vrijeme i direktor dubrovačke bolnice. Majka joj je bila iz obitelji Lopašić-Karlovsky, zagrebačko-vukovarske i starohrvatsko-njemačke. Živjeli su nekoliko godina u Dubrovniku, a potom su se preselili u Split pa u Zagreb.

NOVA KNJIGA Kada Rupi Kaur piše o tome kako je biti migrant, svijet sluša

Jedinice iz književnosti

– Tamo je otac radio u Vinogradskoj bolnici kao načelnik internoga odjela. U Zagrebu smo odživjeli četiri godine rata, što nije bilo nimalo bezazleno jer je otac “radio” za partizane: slao lijekove, udomljavao mnoge zatvorenike u bolnici kao pacijente i poslije im omogućavao bijeg. Nakon toga razdoblja strahovanja nastupilo je takozvano oslobođenje, također nimalo bezazleno. Odjednom sam bila strpana u “buržoaziju”, to jest u ideološke nepodobnike. U školi sam iz jezika i književnosti dobivala jedinice. Teškom sam mukom završila gimnaziju na Katarinskom trgu, uz gorke otpore prema školovanju i, općenito, prema duhu vremena. Želeći saznati što je to u ljudima što je temelj i dobra i zla, upisala sam psihologiju – zapisala je o svojim formativnim godinama velika spisateljica, koja je na koncu uz psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala i engleski jezik, a bengalski jezik na filozofskom fakultetu sveučilišta u New Delhiju.

Svoj prvi tekst objavila je još na prvoj godini studija u časopisu Hrvatsko kolo. Početkom 1960-ih radila je kao urednica u Literarnoj redakciji Radio Zagreba, zatim kao urednica u Prosvjeti i Globusu te u kulturnoj redakciji beogradskog radija. Razdoblje od 1962. do 1964. provela je na specijalizaciji bengalskog jezika u Indiji.

– Ja sam tada radila u redakciji kulture Radiostanice Zagreb, u Jurišićevoj. Plaća odlična, stan iza ugla u Amruševoj, družina u redakciji obrazovana i nesklona stereotipijama vremena. Ali jednoga jutra, ja sam odlučila sve to napustiti. U redakciju me toga jutra pozvao prof. Ivo Hergešić. Reče da me, eto, reda radi pita jesam li zainteresirana za takvu-i-takvu indijsku stipendiju koju je nudila njihova vlada. Odmah sam rekla da jesam, da hoću. On je ponovio pitanje, a kada je dobio isti odgovor, upozorio me da se ne radi o srpskoj Inđiji, nego o azijskoj Indiji. “Upravo zato i hoću”, rekla sam. Na kraju smo se sastali utroje – prof. Hergešić, Rudi Filipović i ja, da bi mi obojica zgranutih pokušali objasniti što su amebe i kobre i, uopće, što to znači napustiti svoje društvo, i posao, i status književnice, i stan iza ugla, a sve to zaradi neizvjesnosti kojoj je ime Bharat, Indija. Međutim, zov Indije bio mi je u srcu – prisjetila se autorica kasnije tog sudbonosnog putovanja koje će joj uvelike odrediti karijerni i životni put. Kao supruga diplomata dulje vrijeme boravila je i u Egiptu, SAD-u i Gani. Uz učestala putovanja, posebno u Indiju, od 2004. živjela je i radila u Zagrebu i Beogradu kao profesionalna književnica.

Drago Štambuk Drago Štambuk Temeljni je nacionalni interes približavati mladima zlatnu formulu ča-kaj-što našeg jezika

Slavno “Brdo iza oblaka”

Objavila je više od stotinu knjiga poezije, proze, eseja, pripovijetki, romana, drama, antologija. Autorica je najveće pjesničke zbirke u svjetskoj književnosti “108 x 108”, koja sadrži 11.664 pjesme, a najpoznatije joj je djelo “Brdo iznad oblaka”. Kao ključ za razumijevanje Vesne Krmpotić mnogi će navoditi i “Bhagavatar”, kontemplativno prozno djelo prvi put objavljeno 1990. godine, uvelike nadahnuto Sai Babom i autoričinim duhovnim traženjima.

Bila je članica Hrvatskog društva pisaca i Društva hrvatskih književnika, koje ju je 2008. godine nominiralo za Nobelovu nagradu za književnost. Dobitnica je i nagrade Tin Ujević za doprinos hrvatskom pjesništvu 2013. godine te niza drugih najvećih hrvatskih nagrada. Informacija o mjestu posljednjeg ispraćaja Vesne Krmpotić, nakon kremacije u Beogradu, bit će objavljena naknadno.•

VIP izdvaja za Vas

  • Avatar rubinet
    rubinet:

    Je li ona tetka onoga Krmpotića iz Zakona?

  • neboiznadzagreba:

    Osoba koja je živjela ono što je (za) pisala, vjerovala, snoviđala, znala prenijeti znanje o Indija, kao nitko prije nje, a vjerujem, i nitko dugo nakon nje,,, Uvijek je bila sa svojim Igorom, a sada više nego ikada. Hvala joj ... prikaži još! na svemu čime me je obogatili i mir joj!

  • ante_pustinjak:

    vesna je bila vrsna pjesnikinja, no za nekoliko kopalja ispod parunice. njezina megalomanska zbirka (108x108) nema neke posebne pjesničke ni umjetničke vrijednosti. sve su pjesme manje-više na isti kalup i temu. sjećam se živahne diskusije s njom negdje 93. u ... prikaži još! vrtnom restoranu ispod dunavskog tornja u beču. bila je naskroz zaluđena tim sai-babom. pričala je kako se pri susretu s njom pretvarao pokatkad i u dječaka od samo nekoliko godina i pokazivala prsten koji je on u njezinu čast materijalizirao pred njom i koji je neprestance nosila na ruci. nisam mogao vjerovati da žena takvog intelektualnog formata vjeruje u takve bedastoće! da, imala je dosta lagodan život. bez posebnih obveza putovala je diljem svijeta na račun poreznih obveznika bivše zemlje. bila je povlaštena kasta. lako je tako bilo stvarati i producirati kao nitko prije i poslije nje. gubitak sina ju je donekle vratio u stvarni život, no ni to nije dugo potrajalo. ipak, bila je plodna i plemenita duša, bog milostivi a ne sai-baba joj dao pokoj vječni.