"Inteligens. Prirodno. Umjetno. Kolektivno." glavna je tema 19. Venecijanskog bijenala arhitekture, koji će se održati od 10. svibnja do 23. studenoga, a u hrvatskom će paviljonu ove godine biti postavljena umjetnička instalacija, ujedno istraživački laboratorij pod nazivom "Inteligencija grešaka", koji su u srijedu, 16. travnja, u Muzeju suvremene umjetnosti predstavile povjerenica Ida Križaj Leko, načelnica sektora za razvoj kulture i umjetnosti Irena Kregar Šegota te arhitektice Mia Roth Čerina i Jana Čulek koja je, uz Anu Boljar, Ivu Peručić, Marina Krstačića-Furića, Anu Tomić i Marka-Luku Zubčića, jedna od autorica projekta.
Ovogodišnji bijenale, pod vodstvom umjetničkog direktora Carla Rattija, nadovezuje se na teme pokrenute na bijenalu 2023. godine te predstavlja nastavak promišljanja o tome kako se nosimo s neizvjesnostima i krizama današnjeg svijeta, naglasila je Mia Roth Čerina, predsjednica Udruge hrvatskih arhitekata, ujedno povjerenica hrvatskog paviljona na prošlom izdanju bijenala. Polazeći od latinskog značenja riječi "inteligencija" – sposobnosti da čitamo između redova – Ratti poziva umjetnike na pažljivo osluškivanje složenosti svijeta oko sebe jer smatra kako upravo razumijevanjem, empatijom i odgovornošću možemo razviti otpornost koja nam pomaže odgovoriti na izazove današnjice.
– Ovo je poziv da u budućnosti ne težimo savršenstvu u djelovanju, već da promišljamo arhitekturu i planiranje uz sposobnost razvoja adaptabilnosti i konstantnog učenja, točnije uz osobine inteligentnih sustava. Upravo u toj točki prihvaćanja pogreške, kao uvjeta učenja i razvoja, tema hrvatskog paviljona duboko i izravno rezonira s pojmom inteligencije. Greške ne trebamo ispravljati kako bismo se vratili u normalu, već ih trebamo koristiti kao razvoj novih mehanizama alternativnog, neočekivanog ili, u najboljem slučaju, kvalitetnijeg djelovanja – rekla je Mia Roth Čerina, dok je Ida Križaj Leko kazala kako greške nemaju nužno negativni predznak.
– U današnjem svijetu, koji je prepun pritisaka poput standardizacije, akreditacija i globalnih normi, greška postaje važan alat za kreativnost i inovaciju. Inteligentni, odnosno uspješni sustavi oni su koji analiziraju greške i koriste ih za daljnje usavršavanje jer greške nisu nešto što treba ispraviti, već ih treba prihvatiti kao vrijedne resurse koje koristimo za stvaranje novih, inovativnih prostora. Na taj način, greška, kao stanje stvoreno ljudskim djelovanjem ili nedjelovanjem koje se prostorno manifestira unutar našeg okoliša, postaje ključni element u procesu projektiranja i stvaranja.
Sama struktura umjetničke instalacije sastavljena je od fiktivne institucije nazvane Institut grešaka, zatim Repozitorija grešaka, kolektivnog resursa koji nastaje uočavanjem i identifikacijom prostornih grešaka, te Imaginarija koji greške dijeli u tri kategorije: obitelj proizvoda, obitelj resursa i obitelj viškova, otkrila je Jana Čular.
– Repozitorij je zamišljen kao otvoreni digitalni format pod nazivom Atlas grešaka koji će, osim unutar zidova hrvatskog paviljona, u formatu interaktivne karte biti dostupan na našoj web stranici te će svima omogućiti dodavanje prostornih grešaka iz vlastite okoline. Što se tiče kategorija grešaka, obitelj proizvoda nastaje iz problematičnih arhitektonskih praksi i intervencija u prostoru te obuhvaća sustavne propuste u planiranju, kao i greške koje proizlaze iz samog procesa gradnje. Kategorija resursa proizlazi iz pogrešnog ili lošeg upravljanja prostorom, prostornim prirodnim i energetskim resursima, dok obitelj viškova proizlazi iz neplaniranja i neupravljanja viškom unutar prirodnog i izgrađenog okoliša. Konkretno, ona obuhvaća prekomjernu proizvodnju i akumulaciju, građevinski otpad i industrijske nusprodukte, svakodnevni otpad, ali i toksična onečišćenja.
– Dodatni element je Imaginarija i geološki sloj će biti predstavljen u donjoj ovojnici Instituta na bijenalu. Smatramo kako je promatranje prostora dubinskim presjekom danas iznimno bitno jer prostorne greške nisu samo površinska pojava. Naše djelovanje prodire duboko ispod vidljivog terena, točnije naši naizgled površinski tragovi u geologiji ostaju zapisani puno duže, pa je tako svaka arhitektonska gesta zapravo angažman s geologijom – dodala je Jana Čular.
Irena Kregar Šegota kazala je kako sudjelovanje na ovoj međunarodnoj izložbi prilika da hrvatska kreativnost, znanje i inovativnost postanu dio globalne arhitektonske rasprave jer je Venecijanski bijenale već desetljećima jedno od najvažnijih mjesta susreta suvremene, arhitektonske i umjetničke misli, kao i prostor u kojem se otvaraju pitanja o našoj budućnosti, odgovornosti, znanju i zajedničkom djelovanju.
– Pripadamo generaciji koja je naslijedila brojne greške te sama sudjeluje u stvaranju novih, no upravo ta generacija ima odgovornost pokušati preokrenuti globalne trendove. Naša budućnost ovisi o sposobnosti da promislimo načine na koje živimo, gradimo i koristimo prostor, a ovogodišnji projekt "Inteligencija grešaka" uči nas upravo tome – promatranju, slušanju i učenju iz složenih, ne idealnih, ali stvarnih uvjeta našeg svakodnevnog života i prostora – zaključila je Irena Kregar Šegota.
