Ovogodišnji zagrebački sajam knjiga, 47. Interliber koji će se održat od 11. do 16. studenog na Zagrebačkom velesajmu, uvelike će kada je riječ o Mozaiku knjiga biti u znaku književne ikone Jane Austen čija djela i dva i pol stoljeća nakon njezina rođenja ne prestaju intrigirati, zabavljati i nadahnjivati čitatelje diljem svijeta.
U čast 250. obljetnice njenog rođenja, koja se ove godine obilježava diljem svijeta, Mozaik knjiga pripremio je nova raskošna, doslovno cvjetna izdanja njezinih šest kanonskih romana, potvrđujući time neprolaznu relevantnost njenih priča o ljubavi, društvenim normama i ljudskoj prirodi, a predstavit će ih i na Interliberu.
Fenomen Jane Austen danas je veći no ikad; ona nije samo spisateljica čije se knjige nalaze na policama, već kulturni simbol čiji je utjecaj stvorio vojsku strastvenih poklonika koji njezinu ostavštinu žive na najneobičnije načine, pretvarajući ulice modernih gradova u scene iz Engleske s početka 19. stoljeća. Njezina sposobnost da kroz naizgled jednostavne ljubavne zaplete pruži oštroumnu kritiku društva, garniranu britkim humorom i ironijom, osigurala joj je besmrtnost kakvu malo koji autor dosegne.
Rođena 16. prosinca 1775. u selu Steventon u Hampshireu, Jane Austen bila je sedmo od osmero djece seoskog župnika Georgea Austena. Iako je njezino formalno obrazovanje bilo skromno, odrastala je u intelektualno poticajnom okruženju, s neograničenim pristupom očevoj bogatoj knjižnici, što je presudno oblikovalo njezin književni put. Živjela je relativno povučenim životom, nikad se nije udavala, a njezina svakodnevica bila je ispunjena obiteljskim obvezama, pisanjem pisama i, naravno, stvaranjem romana koji će promijeniti tijek književnosti.
Svoja djela objavljivala je anonimno, potpisana tek kao "Dama" ("By a Lady"), stekavši skromnu slavu za života. Preminula je u 41. godini, 18. srpnja 1817., od bolesti za koju se danas vjeruje da je bila Addisonova bolest, ostavivši iza sebe šest dovršenih remek-djela: "Razum i osjećaji", "Ponos i predrasude", "Mansfield Park", "Emma", te posthumno objavljene "Opatija Northanger" i "Uvjeravanje". Tek nakon njezine smrti, brat Henry otkrio je svijetu njezin identitet, čime je započeo njezin posthumni uspon do statusa jedne od najcjenjenijih autorica engleskog jezika.
Književni značaj Jane Austen leži u njezinoj tihoj revoluciji romana kao forme. U doba kada su književnom scenom dominirali sentimentalni i gotički romani puni dramatičnih obrata i egzotičnih lokacija, Austen je svoj fokus usmjerila na ono što je najbolje poznavala: svakodnevni život engleskog seoskog plemstva. Njezine su priče postale poznate kao "romani o manirima", u kojima je naizgled obične događaje poput balova, posjeta i šetnji pretvarala u pozornicu za duboku psihološku analizu i suptilnu društvenu kritiku. Kroz svoje inteligentne i duhovite junakinje, poput Elizabeth Bennet ili Emme Woodhouse, Austen je istraživala ograničene mogućnosti žena u patrijarhalnom društvu, čija je ekonomska i društvena sigurnost gotovo isključivo ovisila o sklapanju "dobrog" braka. Njezina upotreba ironije i slobodnog neupravnog govora, tehnike kojom se čitatelju omogućuje uvid u misli likova, bila je revolucionarna i postavila je temelje modernom realističnom romanu.
Ono što Austen čini istinskim fenomenom jest nevjerojatno živahna i posvećena zajednica obožavatelja, poznatih kao "Janeites". To nije samo pasivno čitateljstvo, već aktivna subkultura koja se okuplja na festivalima diljem svijeta, od kojih je najpoznatiji desetodnevni Jane Austen Festival u Bathu. Tisuće entuzijasta iz Amerike, Australije, Singapura i Europe svake godine preplave ovaj engleski grad odjeveni u autentične kostime iz Regency ere. Žene nose haljine visokog struka, šeširiće i suncobrane, dok su muškarci u frakovima i vojničkim odorama. Kako je jedan sudionik rekao, to je "poput Comic-Cona za ljude koji su jednako štreberski nastrojeni prema nečemu što vole". Vrhunac festivala je Velika promenada u kostimima. Danas je brojka ograničena na 2000 sudionika koji satima šeću gradom, piju čaj, pohađaju radionice izrade suncobrana i uče plesove iz tog doba, stvarajući iluziju putovanja kroz vrijeme.
U srcu "Austenmanije" leži bezvremenska privlačnost njezinih likova i romantičnih zapleta. Na sunčanim ulicama Batha, obožavateljice u korzetima i s perjem u kosi vode živahne rasprave o tome tko je ultimativni Austen junak. "Mislim da kapetan Wentworth ovih dana prestiže Darcyja", kaže jedna, dok druga priznaje naklonost pukovniku Brandonu, ali samo zato što ga u glavi zamišlja kao Alana Rickmana. Ipak, unatoč rastućoj popularnosti drugih junaka, gospodin Darcy iz romana "Ponos i predrasude" i dalje ostaje neprikosnoveni favorit. Njegova transformacija iz oholog aristokrata u strastvenog i odanog partnera, u kombinaciji s legendarnom interpretacijom Colina Firtha, učinila ga je arhetipom romantičnog junaka. Obožavatelji se redaju u redovima kako bi se fotografirali s njegovom voštanom figurom u Jane Austen Centreu. No, privlačnost njezinih djela nadilazi puku romantiku; Austen je stvorila inteligentne, samosvjesne i duhovite heroine poput Elizabeth Bennet, koje se ne boje suprotstaviti društvenim konvencijama i boriti se za pravo na ljubav iz poštovanja, a ne iz nužde.
Iako su njezini romani oduvijek bili cijenjeni, prava eksplozija globalne popularnosti dogodila se sredinom 1990-ih, kada je niz filmskih i televizijskih adaptacija uveo Jane Austen u domove milijuna ljudi. Godina 1995. smatra se prijelomnom, s izlaskom BBC-jeve mini-serije "Ponos i predrasude" koja je od Colina Firtha stvorila zvijezdu, filma "Razum i osjećaji" za koji je Emma Thompson osvojila Oscara za scenarij, te moderne tinejdžerske adaptacije "Emme" pod nazivom "Djevojke s Beverly Hillsa" (Clueless). Te su adaptacije, koje je jedan obožavatelj nazvao "droga za ulazak u svijet Austen", pokazale da njezine priče savršeno funkcioniraju na ekranu, a vizualna raskoš Regency ere – elegantni kostimi, veličanstvena ladanjska imanja i strogo koreografirani balovi – pružila je publici eskapizam i nostalgiju za profinjenijim vremenima. Od tada, val adaptacija ne jenjava, a svaka nova generacija dobiva svoju verziju Darcyja i Elizabeth, od filma s Keirom Knightley iz 2005. do modernih reinterpretacija poput "Dnevnika Bridget Jones", dokazujući nevjerojatnu prilagodljivost i trajnu relevantnost njezinih zapleta.
Posvećenost "Janeita" nadilazi puko čitanje i gledanje filmova; za mnoge je to postao životni stil. Sudionici festivala ulažu golem trud u autentičnost svojih kostima. Neki ih mjesecima šivaju sami, poput Kimberley, koja na Etsyju vodi trgovinu "The Regency Tailoress" i za svaki dan festivala nosi drugu, vlastoručno izrađenu haljinu. Drugi, pak, pronalaze skriveno blago u trgovinama rabljenom robom ili, kao jedna sudionica, kupe haljinu na rasprodaji kostima iz Kraljevske operne kuće. Nije riječ samo o obožavateljima Jane Austen; mnogi su zaljubljenici u povijesni "role-play" općenito.
Tako svijet Jane Austen nastavlja živjeti, ne samo na stranicama knjiga, već i u srcima i životima onih koji su u njezinim pričama pronašli utjehu, inspiraciju i zajednicu. Od svečanih dvorana zagrebačkog Interlibera do kamenih ulica Batha, duh ove iznimne žene jači je no ikad, podsjećajući nas da su velike priče o ljubavi, ljudskosti i potrazi za srećom uistinu vječne.
Otvori KEKS Pay
