Natječaj za najbolju novu hrvatsku riječ časopisa Jezik, zamišljen kao proslava jezične kreativnosti, ove je godine izazvao skandal uvrštavanjem riječi "inostvor" u uži izbor kao prijedloga za transrodnu osobu.

Umjesto pohvala, uslijedile su oštre osude jer riječ, kako tvrde kritičari, nosi duboko uvredljiv i dehumanizirajući naboj. Problematičnost leži u samoj njezinoj tvorbi. Prema tumačenju ravnatelja Instituta za hrvatski jezik Željka Jozića, koje je prenio Telegram, ali i niza drugih lingvista, prefiksoid "ino-" upućuje na nešto strano, tuđe i različito od društvene norme, dok je drugi dio, "stvor", još problematičniji. On osobu ne označava kao ljudsko biće, već kao neodređeno živo biće, simbolički joj oduzimajući ljudski status.

NOĆNA MORA NA ASFALTU

Pustoš koja guta ljude: Zašto je triler 'Kvar' i danas remek-djelo jezive napetosti

U našem jeziku "stvor" često nosi konotacije čudovišta ili fantastičnih bića, što dodatno pojačava stigmatizirajući učinak. Stoga se ne radi tek o neuspjeloj novotvorenici, već o izrazu koji, prema ocjenama udruga za zaštitu ljudskih prava koje prenosi Index, otvoreno vrijeđa i isključuje cijelu jednu društvenu skupinu.

Cijeli slučaj ubrzo je prešao granice stručne rasprave i dobio institucionalni epilog. Ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, nakon pritužbe Centra za građanske inicijative Poreč, utvrdio je kako se promoviranjem takve riječi krše odredbe Zakona o ravnopravnosti spolova i Zakona o suzbijanju diskriminacije. Pravobraniteljica Višnja Ljubičić istaknula je da je riječ "ne samo neprimjerena, nego i diskriminatorna te društveno štetna", jer se jezik pretvara u sredstvo stigmatizacije. Njezin je ured stoga, kako je objavljeno na službenim stranicama Ureda, izdao službeno upozorenje glavnoj urednici časopisa Jezik Sandi Ham i izdavaču, Hrvatskom filološkom društvu.

Uputila je i niz preporuka, među kojima je zahtjev da se u buduće natječaje uvrste jasne antidiskriminacijske odredbe te da povjerenstvo prilikom odabira riječi mora procjenjivati i njihov mogući društveni učinak. Ljubičić je podsjetila da suvremeni standardi ljudskih prava u ovakvim slučajevima ne gledaju deklariranu namjeru, već stvarni učinak koji terminologija ima na dostojanstvo i položaj ranjive skupine.

Cristina Fallarás

Muškarci možda vode ratove i kontroliraju novac, ali žene doista upravljaju svijetom

Unatoč upozorenjima, reakcija organizatora, prenose mediji, bila je suzdržana. Prihvatili su, naime, dio preporuka, no, kako je prenio Jutarnji list, ustrajali su pri stajalištu da "ne vide negativne konotacije sporne riječi". Takav je odgovor dodatno skrenuo pozornost na samo povjerenstvo, čiji se članovi u javnosti povezuju s konzervativnim krilom jezikoslovne zajednice. Pravobraniteljica je, kako se navodi u istom priopćenju, izrazila posebnu zabrinutost što diskriminatoran diskurs dolazi od predstavnika akademske zajednice, koja ima posebnu odgovornost. Slučaj "inostvor" tako je prerastao u lekciju da jezik nije neutralan poligon za igru, već moćno oruđe koje može graditi mostove ili, kao u ovom primjeru, produbljivati podjele i nanositi štetu.

*uz pomoć AI

JOSIPA PLESLIĆ

FOTO Kako se 'kninska kraljica' mijenjala kroz godine: Bila je gradonačelnica, zastupnica, ali i na meti USKOK-a

SVJETSKO PRVENSTVO

FOTO Vatreni su otišli u Ameriku. Izraz lica Luke Modrića odao je raspoloženje naših uzdanica

PODRŠKA JOJ JE

Tko je suprug bivše 'kninske kraljice'? Ima dvoje djece iz propalog odnosa, družio se s Doris Pinčić i bio direktor radija

Bitka za svakog gosta

Zašto bi došli baš kod vas? Odgovor odlučuje tko puni apartmane, a tko ostaje prazan

ZAKLJUČAK IZ 1991.

Dokument koji je šokirao Miloševića i zauvijek promijenio kartu regije

Ledo povlači poznati sladoled: ‘Sigurnost potrošača nam je na prvom mjestu’