Miljenko Smoje, treba li još što dodati? Bio je novinar, pisac, scenarist i jedan od najvećih (ako ne i najveći) hrvatski humorist, a povodom obljetnice rođenja prisjećamo se njegova stvaralaštva. Smoje se istaknuo kao kroničar Dalmacije, pišući o običnim ljudima, ali i kritički se osvrćući na društvene pojave i nositelje vlasti, a njegov rad značajno je utjecao na percepciju Dalmacije u hrvatskoj javnosti.
Rođen je 14. veljače 1923. godine u skromnoj ribarskoj obitelji u splitskom Varošu. Njegovo gimnazijsko obrazovanje prekinuo je Drugi svjetski rat i talijanska okupacija, tijekom koje se pridružio partizanskom pokretu, no zbog neslaganja s politikom Partije, bio je isključen. Nakon rata, diplomirao je hrvatski jezik i povijest te kratko vrijeme radio kao profesor, a 1950. započeo je novinarsku karijeru u Slobodnoj Dalmaciji, gdje je službeno ostao do umirovljenja 1979. godine.
Kao novinar, Smoje je razvio prepoznatljiv stil, koristeći čakavski dijalekt i humorističan pristup. Najviše je volio pisati o običnim ljudima, o onima koje je sretao po kaletama i portima, putujući po cijeloj Dalmaciji. U "Pometu", onom šaljivom dijelu Slobodne, svi su čitali njegove "Ćakule na šentadi" i "Komentar Maloga Marinka", a bilo je tu svega: pametnih riječi, smiješnih priča, a sve s onim prepoznatljivim Smojinim pečatom. Upravo zato su ga i voljeli i čitali, ne samo u Dalmaciji, nego u cijeloj tadašnjoj Jugoslaviji.
Ipak, tijekom dugogodišnje karijere, Smoje se istaknuo ne samo kao humorist, već i kao oštar kritičar društvenih nepravdi, često se nalazeći na meti kritika zbog svoje beskompromisnosti i neslaganja s vladajućim strukturama, koja sežu još u doba njegove rane mladosti i sukoba s Partijom.
"Iako je život proveo kao boemski reporter s cigaretom i žmulom vina u rukama pišući za Slobodnu Dalmaciju i Feral Tribune, najpoznatiji će hrvatskoj javnosti ostati po stvaranju "Našeg malog mista", najpopularnije domaće serije svih vremena. Sebe je opisivao 'kurvarom' i 'pijančinom' kojem je Bog podario talent pisanja. Pisanja o malim ljudima i nebitnim događajima ali koji su, kad bi bivali otisnuti, bili važni jer su metaforički i humoristično raskrinkavali sve društvene anomalije", napisao je Juraj Filipović u Večernjem listu 2022. godine.
"Naše malo misto" serija je koja je nastala 1970. godine u režiji Daniela Marušića, a ona i do danas ostaje vrhunac Smojinog djelovanja. Priča je to o malom mjestu koja je osvojila srca mnogih, jer Doktor Luigi, Roko Prč i Bepina likovi su kojih se mnogi i danas s veseljem sjećaju. Smoje je uspio napraviti nešto što je bilo i smiješno i tužno, ali i poučno. Pokazao je svima kakvi su Dalmatinci - što vole, čemu se smiju, i za čime tuguju. Serija je postala nezaobilazni dio hrvatske kinematografije, a reprize se i dan danas gledaju. Deset godina kasnije, slično je pokušao i s "Velim mistom", serijom koja je pratila Split od 1910. do 1947., no "Malo misto" uvjerljivo je zasjelo na prvo mjesto Smojina stvaralaštva, gdje je i ostalo do današnjeg dana.
Iako je i nakon "Malog mista" nastavio s pisanjem te iako je bio iznimno cijenjen i popularan, Smojina beskompromisnost i kritičnost prema svakoj vlasti, kulminirala je devedesetih. Nije bio sklon ni Tuđmanu, ni HDZ-u, ni nacionalizmu koji je bujao, te je bio marginaliziran u medijima. Kad je Miroslav Kutle preuzeo Slobodnu 1993., Smoje je prešao u Feral Tribune te je ondje nastavio po svom - oštro, bez dlake na jeziku, kao pravi gonzo novinar, subjektivno i iz prve ruke. "Uvik kontra", to je bio Smoje.
Miljenko Smoje preminuo je 25. listopada 1995., no ono što je napisao zauvijek ostaje u hrvatskoj povijesti. Njegove knjige, serije i tekstovi - sve je to slika jednog vremena i jednog posebnog mjesta, Dalmacije. Smoje nije bio samo kroničar svog vremena, on je bio prorok i kritičar, a iznad svega, čovjek koji je volio svoj kraj i svoje ljude, čak i kad im se rugao. Njegov utjecaj na hrvatsku kulturu i novinarstvo je nemjerljiv, a njegovo djelo vječna je inspiracija generacijama novinara i pisaca kao podsjetnik na važnost autentičnosti, hrabrosti i - naravno - "uvik kontra" stava.
jugosloven, antihrvat koji je javno veličao miloševića u danima najjačih napada na Hrvatsku!