Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 74
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
roman Gorana Gerovca

"Satanaelovo evanđelje" svevremenska je priča o ugovorima s vragom

Sanjin Strukic/Pixsell
30.11.2023.
u 10:44

U zagrebačkom Spunku svoj novi, četvrti roman "Satanaelovo evanđelje" predstavio je pisac te Večernjakov urednik i kolumnist

Nakon predstavljanja na riječkom Vrisku, Goran Gerovac, pisac te Večernjakov urednik i kolumnist, svoj novi, četvrti roman "Satanaelovo evanđelje" predstavio je i u zagrebačkom Spunku. Pratitelji njegova literarnog rada znaju, u pitanju je oštroumna društvena studija u kojoj se žanrovi isprepliću da bi se konačno iskristalizirali u kovanici "filozofski krimić". Ono što počinje brutalnim ubojstvom svećenika koje istražuju dva inspektora prerasta u nemilosrdnu priču o korupciji i zločinu unutar Katoličke crkve, složeni krimić koji u sebe propušta i tkivo Gerovčevih kolumni koje svakog tjedna neumorno piše.

Na promociji, koju je moderirala književnica Ena Katarina Haler, uz samog autora govorili su i glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić i zamjenik glavnog urednika 24 sata Alen Galović. Upravo je Galović i promotor svih Gerovčevih knjiga, s njim je od literarnih početka i veže ih poznanstvo dulje od 30 godina, a "Satanaelovo evanđelje" pokušao je dekodirati kroz karlovački ključ – ključ Gerovčeva rodnog grada koji se javlja u svim njegovim knjigama. U slučaju ove knjige Galović je podsjećanjem na trojicu karlovačkih intelektualaca: Stanka Lasića, Slavka Goldsteina i Josipa Vaništu, na njihove misli, djela i sudbine – dao mali karlovački šifrarnik za razumijevanje Gerovčeve enigme, a između ostalog je rekao:

– Ovaj roman možemo čitati i držati kao jednu cjelovitu enigmu, kao mašinu za zagonetke, stroj za one najdublje misterije, za tajne koje se tiču i najmračnijih ili najskrovitijih područja naših duša. Enigma Gerovčeva romana podsjetila me i na enigme kakve pokreću u nas prilično slavna i čitana djela pokojnog švedskog novinara, pisca i antifašističkog aktivista Stiega Larssona. "Satanelovo evanđelje" nudi pogled u prostor u kojem se ljudi i njihove tragične sudbine njišu kao lelujave sjene Goetheova Fausta, u priču koja daje dobar dio odgovora na pitanja o Zlu. To je svevremenska priča o ugovorima s vragom, o kolaboraciji s monstrumima ili o pristajanju na šutnju, o tamnoj sili koja stalno vrti taj ljudski kotač nasilja, zvjerstva i bezakonja.

U potki ove knjige Gerovcu su, kako je sam kazao, bili i bogumili, skupina ljudi koja je ostavila velikog traga u ovom dijelu svijeta i čiji dosezi sežu puno dalje nego što se to objektivno želi priznati ili što se smije znati.

– Dok sam proučavao njihovu sudbinu, šokirala me informacija da se jedan od zadnjih velikih pokolja bogumila dogodio početkom 15. st. na zahtjev ugarskog kralja, a proveo ga je srpski despot Stefan Lazarević, i to u Srebrenici. Tu povijest isprepleo sam kroz sadašnjost – kazao je Gerovac pa na pitanje je li strahovao od reakcija na temu pedofilije unutar Katoličke crkve kojom se u knjizi također bavi iskreno odgovorio:

– Straha u pisanju i javnom djelovanju ne smije biti, ne razumijem formulaciju "ovo si hrabro rekao" ili "ovo si hrabro napisao". Jebeš javnog radnika koji nije spreman angažirati se za stvari za koje zna da će izgubiti.

Bavi se u "Evanđelju" Gerovac i temom prolaznosti, no kao vječiti optimist zaogrnut u crno zgodno je zaključio rekavši:

– Budućnost vidim crno, ali to danas po meni i jest razlika između optimista i pesimista. Naime, optimisti vide budućnost makar i crno, a pesimisti, bojim se, iz ove perspektive budućnost ne mogu nazreti.

Dražen Klarić iščitao je pak roman u novinarskom ključu, u njemu prepoznao junake koje Gerovac secira u svojim kolumnama te sjajno poentirao opisom autorove uspješne karijere:

– Malo koji čovjek ima uspješne tri karijere, a Gerovac je urednik, Gerovac je novinar/kolumnist i Gerovac je pisac. Kako je to moguće? Mogli bismo reći da voli riječ, pisanje, izražavanje, no ono što je zajedničko toj njegovoj karijernoj trojakosti je to da Gerovac prije svega ispituje i da strašno iritira i izaziva čuvare bilo koje istine – religijske, političke, svjetonazorske, ideološke.... No u tom procesu često i samog sebe izvrgne ispitivanju i propituje je li i on pomalo postao čuvar nekih svojih istina. Ovaj roman je, dakle, kao i prethodni, obračun s čuvarima, sa svima onima koji misle da je njihova istina jedina i onima koji nisu svjesni da se svijet konstantno mijenja.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije