Ruskog disidenta Mihaila Šiškina smatraju najvećim živućim ruskim književnikom. Jedini je ruski pisac koji je dobio sve tri najveće ruske književne nagrade. Pojavio se devedesetih i odmah je priznat kao izvanserijski književni talent.
Ruskog Bookera osvojio je 1999. za roman “Zauzimanje Izmaila”. “Lijepa, snažna i fascinantna knjiga koja će postati prekretnica ne samo u povijesti ruske književnosti nego i u razvoju ruske samosvijesti”, pisali su kritičari već o ovom prvom njegovu velikom romanu. Naširoko poznat i omiljen pisac postao je nakon što je za roman “Venerina kosa” osvojio dvije prestižne ruske nagrade, Nacionalni bestseler i Veliku knjigu. Nagradu Velika knjiga dobio je još jednom, 2011. godine, za roman “Pismovnik” koji je u izdanju Ljevaka preveden na hrvatski jezik. Njegova djela čitaju se na trideset jezika. Osim na ruskom, piše i na njemačkom jeziku koji je uz engleski studirao u Moskvi.
MIHAIL ŠIŠKIN
Ruski disident za Večernji: 'Ruska Federacija nakon Putina prestat će postojati na karti'
Njemačka književnost nije mogla spriječiti Auschwitz, ruska nije mogla spriječiti gulag, smatra ugledni pisac
Komentara 93
S Rusijom kao i sa Srbijom, tko je ikada bio s njima u zajednickoj drzavi, vise to ne zeli. Ni po koju cijenu...
carstvo zla
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
rusija ce vjerojatno zavrsiti kao i srbija,htjeli su pokoriti cijele narode i silom osvojiti zemlje koje im ne pripadaju a umjesto toga su se iznutra raspali komad po komad i jos nije gotovo. Neče biti niti ruskog nito srpskog sveta niti imperijalizma više