Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Kultura Knjige

Poezija se vraća na velika vrata, godinu su obilježili pjesnici

27. prosinca 2019. u 15:08 0 komentara 311 prikaza
Pogledajte galeriju 1/4

Poezija pali prosinac, bio je naziv tribine na kojoj je početkom mjeseca predstavljena mini antologija “mladog i najmlađeg” hrvatskog pjesništva na engleskom jeziku. I zaista, ovaj mjesec protekao je u znaku pjesničkih trijumfa. Časopis “Poezija” Hrvatskog društva pisaca koji uređuje pjesnik Ervin Jahić proslavio svoju 15. godišnjicu, a njihova Biblioteka Poezija, kao i bratski festival “Stih u regiji”, 10. obljetnicu. Autor i urednik Marko Pogačar uredio je spomenutu antologiju “Edge of a Page”, posebno izdanje časopisa Relations u nakladi HDP-a, namijenjeno promociji naše književnosti u inozemstvu. Jedna od najživljih pjesničkih platformi “Odvalimo se poezijom” pjesnikinje Sanje Baković organizirala je i iznimno uspješno javno čitanje pjesama socijalne tematike uz humanitarnu akciju prikupljanja donacija za beskućnike, a u KIC-u je jedan od naših ponajboljih mladih pjesnika Alen Brlek predstavio najnoviju zbirku poezije “Sang”.

Post Scriptum Nagrađena Facebook poezija sjajne Lidije Deduš

Takvoj plodnoj pjesničkoj kasnoj jeseni svojevrsna uvertira bio je izlazak jedne od zasigurno najvažnijih knjiga ove godine, nove antologije hrvatskog pjesništva trećega poraća (1996. – 2019.) našeg akademika Tonka Maroevića, nazvane “Svjetlaci”. U njoj se našlo pomno probranih i odabranih 50 pjesnika, zastupljenih s najmanje pet pjesama koji su zadovoljili stroge Maroevićeve kriterije. Ona se pak nastavlja na njegovu prethodnu antologiju “Uskličnici – Četvrt stoljeća hrvatskoga pjesništva (1971. – 1995.), no, kako kaže urednik antologije Ervin Jahić, treba ih se promatrati kao cjelinu.

– Tonko je svoj život posvetio razumijevanju drugih opusa, a poeziju prati i proučava već sigurno 60 godina. Sigurno bi lakše bilo napraviti raspojasaniju knjigu, no ovakav zadatak zahtijeva savjest i odgovornost na razini dubljeg razumijevanja pjesničke braće i sestara. Za to su potrebne i rijetka odlučnost i odvažnost i mislim da nas je Tonko ovom knjigom sve zadužio – rekao je.

Uz bok joj stoji, doduše manja i opsegom i formatom, ali reprezentativna i važna za naše mlado pjesništvo, The Edge of a Page, odnosno “Rub stranice. Novo pjesništvo u Hrvatskoj. Generacija 2010+”. U njoj je svoje mjesto našlo sedam autora, tri pjesnikinje i četiri pjesnika koji su se na sceni pojavili nakon 2010. godine, a iza sebe imaju barem jednu objavljenu pjesničku knjigu.

Okrugli stol Kultura su film, kazalište, knjige, ali i videoigre i Facebook poezija

– The Edge of a Page zamišljena je kao antologija mladog i najmlađeg domaćeg pjesništva, a engleski je odabran kao lingua franca. Riječ je o praktičnom, vrsno prevedenom džepnom izdanju popraćenom uvodnikom koji nastoji stranom čitatelju približiti kontekst pjesničkih tekstova i pružiti brzopotezni uvid u ovdašnja gibanja – otkrio nam je urednik i selektor Marko Pogačar te dodao da, iako polovica uvrštenih nije još navršila ni trideset godina, onima koji prate domaću scenu to su itekako poznata imena.

I ne samo da su nam poznati već su i višestruko nagrađivani i objavljivani autori. Među njima su gotovo svi dobitnici Gorana za mlade pjesnike, nagrade koja se ponovno afirmirala kao jedan od najpreciznijih proricatelja pjesničke sudbine: Davor Ivankovac, Goran Čolakhodžić, Monika Herceg, Marija Dejanović i Martina Vidaić (koju ćete pronaći i u “Svjetlacima”) uz Marija Glavaša i gorespomenutog Alena Brleka.

Takav izbor, kaže nam Pogačar, nametnuo se i primarnim adresatom – stranom publikom – koja zbivanja u našoj književnosti može pratiti tek s odmakom i koju zanima najbolje od onog što možemo ponuditi, a ne “lokalne esnafske finese”.

Dijagnozu silovitog proboja poezije kojem svjedočimo u posljednje vrijeme, mnogi postavljaju i kao posljedicu demokratizacije žanra na društvenim mrežama. Iako su Facebook, Instagram, blogovi i portali neminovno utjecali na takav razvoj događaja, nikako ne znači da ti stihovi ostaju visjeti u virtualnom eteru.

Paula Rem Sve ostaje u obitelji Remova poezija u dobrom društvu američkih klasika

– Svi podaci pokazuju da se knjige sastavljene od poezije s društvenih mreža čitaju jednako ili čak i više od onih koje prethodno nisu bile objavljivane. Trenutačno su one vrlo važan poligon za reafirmaciju poezije, imaju velik kreativni i društveni potencijal, a kamo to vodi, ostaje nam vidjeti– kazao nam je Kruno Lokotar, urednik i pokretač prve svjetske nagrade za književnost na društvenim mrežama Post Scriptum.

Slaže se i Pogačar tvrdeći da je internet donio dobrodošlu demokratizaciju i neslućene recepcijske potencijale, a naša se scena svakako doima življom, vitalnijom i dinamičnijom no prije desetak godina. No, dodaje, unio je priličan nered u to polje, pogotovo po pitanjima usustavljivanja i vrednovanja.

– Ipak, ne može internet kao medij biti jedini katalizator onog metaforički mišljenog Miljkovićeva “poeziju će svi pisati” ili svi čitati. Prosperitetu književnosti i kulture potrebne su jasne političke strategije i akcije, koje nam bolno nedostaju ili su potpuno pogrešne: usmjerene upravo minimalizaciji i zatiranju čitanja i uz njega neizostavno vezanog kritičkog mišljenja. Na neki je način pravo čudo da poezija buja u našoj društvenoj pustinji. Ili je u pitanju, moguće, tiha, nježna gerila pjesništva – kaže Pogačar.

Po tom je pitanju staromodniji Ervin Jahić, čiji uspjeh – petnaest ljeta održavanja pjesničkog časopis – ne smijemo zanemariti.

– Ja volim taj osjećaj knjige, a mogu vam reći da ljudi i dalje imaju veliko poštovanje za knjige, ali i časopise, i tom mediju ne prijeti izumiranje kao što se tvrdi. Mislim da je ova naša mala sekta koju zanima poezija, sve veća. A i ne čudi jer knjiga je stara koliko i čovjek – zaključuje Jahić.

Bilo da je riječ o nježnoj gerili ili o odanoj sekti, ne možemo poreći da nas tresu neke duboke, tektonske promjene, pa s uzbuđenjem čekamo da vidimo što će na pjesničkom polju novo izrasti.

Indira Levak
dodjela MAC nagrade
Srpski mediji raspisali se o Indiri: 'Pojavila se gotovo gola, sve oči su bile na njoj'
HS kožnu bolest
Hidradenitis suppurativa
Bolesnici koji imaju HS kožnu bolest često pate od depresije i anksioznosti, a najbitnije je bolest prepoznati na vrijeme
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.