Naslovnica Kultura Knjige

Nemamo oružje, ali nas se boje, kažu PEN-ovci

U Zagreb je povodom 90 godina hrvatskog PEN centra doputovao najprevođeniji ukrajinski pisac Andrej Kurkov, ali i progonjeni kamerunski pjesnik Enoh Meyomesse.
25. studenoga 2017. u 13:15 2 komentara 154 prikaza
Foto: Luka Stanzl/Pixsell
Pogledajte galeriju 1/7

Nemamo oružje. Nemamo banke. Zašto nas se svi onda boje, slikovito se zapitao bivši predsjednik japanskog PEN centra i bivši član Boarda međunarodnog PEN-a, japanski književnik i antropolog Hori Takeaki u kazalištu Gavella na proslavi devedesetog rođendana hrvatskog PEN centra.

Intervju Tomislav Bajsić: PEN se mora zalagati za različitosti

Takeaki je rekao da penovci moraju raditi što više na zaštiti slobode pisanja, a s velikim je poštovanjem govorio o svjetskom kongresu PEN-a održanom 1933. u Dubrovniku koji je uoči Drugog svjetskog rata uspio poslati antinacističke i antiratne poruke. O tom je dubrovačkom prijelomnom kongresu u superlativima govorila i bivša predsjednica hrvatskog PEN-a Sibila Petlevski poručivši penovcima da i danas moraju znati reći ne pojavama populističkog nacizma. Za nju se danas velika opasnost krije u birokratiziranom govorenju o ljudskoj patnji.

Sadašnji predsjednik hrvatskog PEN-a Tomica Bajsić istaknuo je važnost poezije te zatražio pomoć od gradske uprave kako bi Zagreb postao jedan od šezdeset gradova međunarodne mreže skloništa za izbjegle i progonjene pisce u svijetu ICORNO. Založio se i da djeca i njihovi profesori imaju besplatni ulaz u muzeje i galerije.

Međunarodni PEN na proslavu u Zagreb poslao je jaku delegaciju. Nije došla samo predsjednica međunarodnog PEN-a, meksička književnica Jennifer Clementi, no u Gavelli su govorili međunarodna tajnica Kätlin Kaldmaa i rizničar Jarkko Tontti.

– Organizacija PEN-a stoji na dva stupa. Prvi je književnost, drugi borba za slobodu govora – rekla je Kaldmaa, podsjećajući na probleme koje pisci i novinari imaju u Kini, Indiji, Bangladešu, Turskoj... Istaknula je da je na svjetskom kongresu u Lavovu donesen Ženski manifest u kojem piše da i djevojčice u cijelom svijetu imaju jednaka prava na obrazovanje kao i dječaci, te podsjetila da su pravo članstva u PEN-u žene dobile 1928. godine. Jarkko Tontti pohvalio je aktivnosti hrvatskog PEN-a, koji je godinu dana stariji od onog finskog, istaknuvši organizacije svjetskog kongresa, ali i regionalnih konferencija. U Zagreb je na PEN-ovu proslavu doputovao i najprevođeniji ukrajinski pisac Andrej Kurkov, ali i kamerunski pjesnik Enoh Meyomesse koji je bio žrtva progona.

Na svečanosti u Gavelli fragmente iz predstave o Vladi Gotovcu, kojeg je PEN bezuspješno pokušao zaštititi 1972., izveo je Boris Svrtan, Ivan Colarić govorio je Ujevića, a skladbu “Song” Igora Kulerića izvele su Marta Stanec, Lara Rimac, Sonja Jugo i Monika Hočevar. Program se nastavlja tribinom PEN jučer i danas.

50 godina rada Uz smijeh i suze obilježen zlatni jubilej glumačke legende u Gavelli Žarko Potočnjak Da nisam postao glumac, brodogradnja u ovoj zemlji ne bi propala Marko Petrić MARKO PETRIĆ Ako nema strasti, teško je naći motive za rad
Provala
OPREZA NIKAD DOSTA
Većina provala u domove ostane nerazriješena, lani je samo u Zagrebu bilo gotovo četiri tisuće provalnih krađa

A1 izdvaja za Vas

  • NV:

    I opet borba sa narastajućim nacizmom i 33 i sad. PEN je trebalo ukinut i proglasiti novi 1992. A ne veličati ovaj stvoren u K.Jugoslaviji. Njima i katolička crkva smeta.

  • Avatar Papatest
    Papatest:

    Oni za Pen jurišaju s penisom u ruci