.Ugledno berlinsko kazalište Maxim Gorki otkazalo je premijeru predstave „Mala stvar“ (Eine Nebensache) kontroverznog hrvatskog redatelja Olivera Frljića, koja je bila zakazana za 20. studenoga. U službenom priopćenju, koje je prenio i njemački list Die Welt, kao razlog se navode "dinamika i nesuglasice unutar glumačke postave i umjetničkog tima", zbog kojih se redatelj "ne vidi u mogućnosti nastaviti rad na produkciji".
Kazalište je izrazilo duboko žaljenje, naglasivši kako zbog kraja sezone nije bilo moguće pronaći novi termin. Međutim, ovaj formalni razlog ubrzo je zasjenjen informacijama o spornom sadržaju predstave, što je Frljićev rad ponovno stavilo u središte javne debate o granicama umjetničke slobode.
Neslužbeni, ali mnogo glasniji razlog otkazivanja leži čini se u samoj temi predstave, koja je adaptacija romana „Mala stvar“ palestinske autorice Adanie Shibli i bavi se izraelsko-palestinskim sukobom. Navodno je točka prijepora bila scena u kojoj pripadnici elitne postrojbe Izraelskih obrambenih snaga siluju Palestinku. U izrazito napetoj političkoj klimi u Njemačkoj, takav sadržaj pokazao se previše osjetljivim. Sam Frljić, kako prenose mediji, na otkazivanje je reagirao ustvrdivši da je u Njemačkoj na djelu "lov na propalestinske vještice", čime je cijelom slučaju dao dodatnu političku dimenziju i ponovno potvrdio svoju poziciju umjetnika koji ne bježi od konfrontacije.
Ovaj događaj nije iznimka, već gotovo pravilo u karijeri Olivera Frljića, koji je izgradio međunarodni ugled na provokativnom i politički angažiranom kazalištu koje beskompromisno propituje nacionalne mitove, ulogu Crkve, zločine iz prošlosti i licemjerje suvremenih društava. Njegov rad karakterizira radikalan estetski i politički jezik koji često uključuje eksplicitne prizore nasilja i seksualnosti kako bi izazvao nelagodu i potaknuo kritičko promišljanje. Upravo je u kazalištu Maxim Gorki, gdje je bio i suumjetnički direktor, postavio sezonu posvećenu nasljeđu Jugoslavije, a njegove predstave redovito postaju platforma za društvenu debatu koja se prelijeva daleko izvan kazališnih dvorana.
Njegov rad primjerice u Poljskoj vjerojatno je najpoznatiji primjer oluje koju može izazvati neka predstava. Naime, predstava „Klątwa“ (Prokletstvo), postavljena 2017. u varšavskom Teatru Powszechny, izazvala je prosvjede, prijetnje i pravne tužbe. Kritizirajući moć Katoličke crkve u Poljskoj, Frljić je na scenu postavio prizore koji su za mnoge bili blasfemija, poput glumice koja oralno zadovoljava kip pape Ivana Pavla II. ili scene u kojoj se motornom pilom reže golemi drveni križ. Desničarske skupine tjednima su prosvjedovale ispred kazališta, pokušavajući spriječiti publiku da uđe, dok su državni tužitelji pokrenuli istragu, a konzervativni mediji predstavu nazivali "pseudo-umjetnošću" i "sotonizmom".
Prije „Prokletstva“, u Starom Teatru u Krakovu otkazana mu je predstava „Nebožanska komedija", koja je trebala tematizirati antisemitizam u Poljskoj, što je također izazvalo političku buru. I njegova poznata predstava, „Naše nasilje i vaše nasilje“, izazvala je skandale na festivalima diljem Europe. U Češkoj su prosvjednici upali na pozornicu, a katolički nadbiskup tužio je festival zbog "kršenja ljudskih prava", navodeći scene poput Isusa koji siluje muslimanku.
Najnovije otkazivanje u Berlinu samo je još jedno poglavlje u Frljićevoj karijeri obilježenoj sukobima. Njegovo kazalište ne nudi utjehu, već konfrontaciju, tjerajući društvo da se pogleda u ogledalo, ma koliko odraz bio neugodan. Kroz svaki skandal i svaku otkazanu predstavu, Frljić zapravo postavlja ključno pitanje o svrsi umjetnosti danas: treba li ona biti siguran prostor ili bojno polje na kojem se preispituju najbolnije točke društva? Odgovor publike, medija i političara, od Varšave do Berlina, pokazuje da je ta bitka daleko od završene.
Otvori KEKS Pay
Frljić hrvatski redatelj? Lik je iz Bosne, mama mu je iz Srbije. Što je hrvatsko u njegovom redateljstvu?