Egipat je u subotu objavio dva velika arheološka otkrića, uključujući dobro očuvani stambeni grad iz bizantskog doba u zapadnoj pustinji. Nedavna otkrića u oazi Dakhla te na arheološkom nalazištu Marina el-Alamein, u blizini Aleksandrije, najnovija su u nizu pronalazaka kojima egipatska vlada nastoji oživjeti vitalni turistički sektor zemlje, koji se uvelike oslanja na razgledavanje starina. Uz strateški važan Sueski kanal, turizam predstavlja glavni izvor strane valute za ovu financijski opterećenu zemlju, a ovakve objave imaju za cilj privući novi val posjetitelja zainteresiranih za bogatu povijest regije.
Ministarstvo turizma i starina priopćilo je kako prvo otkriće u oazi Dakhla pruža izvanredan uvid u svakodnevni život, urbani razvoj i gospodarske aktivnosti tijekom četvrtog stoljeća, kada je Egipat bio dio Bizantskog Carstva. Otkrivene gradske četvrti imale su jasan plan s glavnim ulicama u smjeru sjever-jug koje su se presijecale s ulicama u smjeru istok-zapad, stvarajući tako otvorene trgove i javne prostore. Na čelu naselja, s pogledom na glavne ulice, stoji bazilika koja datira iz sredine četvrtog stoljeća, a uz nju su pronađeni i ostaci dviju promatračnica koje su služile za zaštitu rubnih dijelova grada. Sama oaza, smještena u zapadnoj egipatskoj provinciji Nova Dolina, već se nalazi na UNESCO-ovom probnom popisu, što je korak do uvrštenja na Popis svjetske baštine.
Istraživanja na lokalitetu, koja provodi misija Vrhovnog vijeća za starine, otkrila su i snažno utvrđenu strukturu s debelim obrambenim zidinama, kao i brojne kuće koje su se sastojale od prijemnih dvorana i nadsvođenih krovova, što svjedoči o naprednoj arhitekturi tog razdoblja. Među njima se ističe kuća svećenika po imenu Tisous, identificiranog kao crkveni đakon iz druge polovice četvrtog stoljeća. Arheolozi vjeruju da je njegova kuća služila kao kućna crkva prije izgradnje glavne gradske bazilike. Osim stambenih objekata, pronađeni su i dokazi svakodnevnog života poput peći za kruh, kuhinja i kamenih alata za mljevenje, koji su očito korišteni za proizvodnju hrane za stanovnike.
Posebno su vrijedni nalazi koji pomažu u preciznom datiranju i razumijevanju ekonomije grada. Pronađeni su dobro očuvani brončani novčići s portretima bizantskih careva, latinskim natpisima i kršćanskim simbolima, uz skupinu zlatnika iz doba vladavine rimskog cara Konstancija II., koji je vladao između 337. i 361. godine. Diaa Zahran, voditelj odjela za islamske, koptske i židovske starine, izjavio je da je pronađena i zbirka od gotovo 200 keramičkih fragmenata, poznatih kao ostraka, koji su se koristili kao materijal za pisanje. Ovi fragmenti, ispisani na koptskom i grčkom, sadrže detalje o trgovačkim transakcijama, prepiskama i drugim aspektima svakodnevnog života, pružajući neprocjenjiv prozor u prošlost ovog zaboravljenog naselja.
U međuvremenu, na drugom kraju zemlje, arheolozi su otkrili 18 drevnih grobnica na arheološkom nalazištu Marina el-Alamein, smještenom stotinjak kilometara zapadno od mediteranskog grada Aleksandrije. Prema priopćenju ministarstva, nalazi uključuju jedanaest grobnica uklesanih u stijenu, prosječne dubine osam metara, te sedam površinskih grobnica izgrađenih od vapnenca. Ovim otkrićem ukupan broj grobnica pronađenih na tom lokalitetu porastao je na 48. U grobnicama je pronađen bogat inventar, uključujući keramičke posude, amfore, svjetiljke, tanjure, žrtvenike i vapnenačke bazene, što ukazuje na složene pogrebne rituale. Voditeljica misije Eman Abdel-Khaliq istaknula je pronalazak granitnog sarkofaga dugog 2,5 metra, u kojem su se nalazili ostaci kostura koji se trenutno proučavaju. U blizini sarkofaga pronađeni su i ostaci gipsane statue sfinge.
Jedan od najzanimljivijih detalja ovog otkrića je pronalazak četiri zlatna komada postavljena u usta nekih od pokojnika. Ovaj običaj, poznat kao "zlatni jezik", povezuje se s pogrebnim vjerovanjima tog doba, gdje se smatralo da zlato omogućuje pokojniku da govori u zagrobnom životu. Marina el-Alamein je arheološko nalazište otkriveno 1986. godine, a arheolozi vjeruju da je riječ o drevnom grčko-rimskom lučkom gradu Leukaspis na Mediteranu. Prema informacijama Ministarstva, grad je izgrađen u drugom stoljeću i prosperirao je sve do četvrtog stoljeća, a nova otkrića dodatno obogaćuju naše razumijevanje života i smrti u ovom važnom obalnom središtu.
Ova dva otkrića samo su dio šireg trenda značajnih arheoloških pronalazaka diljem Egipta koji mijenjaju razumijevanje njegove bogate povijesti i služe kao snažan magnet za turiste. Među nedavnim senzacijama ističe se otkriće "Izgubljenog zlatnog grada" Atena kod Luxora 2020. godine, starog tri tisuće godina, koji se smatra jednim od najvažnijih nalaza od Tutankamonove grobnice. Godine 2025. kod Saqqare su otkrivene dosad nepoznate grobnice stare oko 4300 godina, iz doba Pete dinastije Starog kraljevstva. Također, tijekom 2026. godine otkrivene su dvije pet tisuća godina stare grobnice iz ranodinastičkog razdoblja kod Jabal al-Tayra, koje bi mogle ponuditi nove spoznaje o arhitektonskim prethodnicima piramida, kao i zbirka artefakata iz grčkog, rimskog i egipatskog razdoblja u Ehnasiya el Medini.
Egipatski turizam počeo se oporavljati nakon godina političkih nemira i nasilja koji su uslijedili nakon ustanka 2011. godine, kao i nakon globalne pandemije koronavirusa. Kontinuirana arheološka otkrića igraju ključnu ulogu u tom oporavku. Prema službenim podacima, prošle je godine Egipat posjetilo rekordnih 19 milijuna turista, što predstavlja porast od 21 posto u odnosu na 2024. godinu. Trend rasta nastavio se i ove godine, pa su u prva četiri mjeseca 2026. zabilježena 6,1 milijuna turističkih dolazaka, u usporedbi s 5,7 milijuna u istom razdoblju 2025. godine. Egipatska vlada se nada da će najnovija otkrića dodatno potaknuti ovaj pozitivan trend i učvrstiti poziciju zemlje kao vodeće svjetske destinacije za kulturni turizam.
Otvori KEKS Pay
