Izložba „Postpotresna arheologija Zagreba”, na kojoj su prvi put predstavljeni arheološki nalazi pronađeni tijekom obnove grada od posljedica potresa iz 2020. i koja otkriva bogatstvo njegovih dosad skrivenih povijesnih slojeva, otvorena je u četvrtak u Muzeju grada Zagreba.
Od stotina kilograma pronađenog materijala izloženi su najzanimljiviji primjerci i terenska dokumentacija istraživanja s 19 lokacija, među kojima su zagrebačka katedrala, franjevački samostan na Kaptolu, samostan karmelićana u Remetama, povijesne palače Gornjega grada te crkve u Stenjevcu, Markuševcu i Čučerju.
„Iako obnova još traje počinjemo rekapitulirati postignuća onoga što nazivam generacijskim poduhvatom obnove koji smo poduzeli zadnjih pet i pol godina”, rekla je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek otvarajući izložbu.
Ocijenila je da je izložba postavljena tako da daje dobar uvid u složenost poduhvata obnove, svjedočeći da se paralelno sa zahtjevnim procesom objedinjavanja i pripreme dokumentacije, evaluacije, procjene i popisa šteta, izrade preliminarnih planova obnove odvijao jednako važan stručni dio što bi u normalnim okolnostima bio višegodišnji posao koji bi bio preduvjet da se počne razmišljati o obnovi.
Po njezinim riječima, putem Ministarstva obnovom je obuhvaćeno 511 zgrada, njih barem još 150 povijesnih financirano je kroz druge resore, a sve to kroz iznimno kratke rokove. „Maksimalno smo iskoristili sredstva i postigli najveće bogatstvo, a to je nevjerojatna sinergija projektanata, građevinara, izvođača i svih stručnjaka, konzervatora, restauratora, arheologa i povjesničara umjetnosti”, istaknula je Obuljen Koržinek. Kako je dodala, vrijeme je da se u Hrvatskoj i inozemstvu počnu dijeliti jedinstvena iskustva stečena u vrijeme krize.
Zamjenik zagrebačkog gradonačelnika Luka Korlaet rekao je da su potresi iz 2020. bili velika nevolja i zlo, ali i okidač za procese obnove koji se dugo ili u nekim slučajevima možda nikada ne bi dogodili, a za procese obnove povukli su i ogromna sredstva Europske unije.
Ustvrdio je da se zgrade sada ne vraćaju u prvobitno, nego u bolje stanje – bit će otpornije na potrese i infrastrukturno bolje opremljene. „Samo u gradskom portfelju čak je 207 zgrada javne i društvene namjene u procesu i pri kraju zahtjevnog procesa obnove”, napomenuo je.
„Obnova je bila okidač i da otkrijemo što se nalazi ispod oštećenih zgrada, a što se isto ne bi dogodilo da nije bilo potresa. Arheolozi, restauratori i konzervatori bili su u vremenskoj stisci da se zgrade što prije obnove, a istovremeno je trebalo što bolje istražiti arheološka nalazišta”, dodao je.
Arheolozi Muzeja grada Zagreba među prvima su nakon potresa izašli na teren, najprije su u zagrebačkoj katedrali sudjelovali u pronalaženju dijelova nadgrobne ploče biskupa Luke Baratina, a potom, uz konzervatore, restauratore i građevinske stručnjake, u istraživanjima na brojnim zaštićenim spomenicima koja svjedoče o razvoju Zagreba kroz stoljeća.
Pronašli su, među ostalim, ostatke drvenih vodovoda iz 15. stoljeća ispod Banskih dvora, jednom od prvih lokaliteta na kojem su bili angažirani, potom srednjovjekovnu smočnicu s keramičkim posudama s biljnim ostacima, sjemenke, koštice, zrna, te trgovačke pečate iz Engleske i Italije s kraja 16. stoljeća koji su se pričvršćivali na tekstil pripremljen za prodaju.
Autor izložbe Boris Mašić rekao je da je namjera izložbe bila pokazati što su zapravo konzervatori, arheolozi i restauratori radili tijekom obnove i koliko su tako veliki projekt odradili na najbolji mogući način.
Po njegovim riječima, izložen je samo mali dio nacrtne i fotografske dokumentacije, u determiniranju eksponata ukazuju na atribut onih pokretnih jer dio nepokretnih nalaza, posebno ostaci zidova, konzervirani su na mjestu nalaza, a budući zadatak je i njih prezentirati javnosti, ne samo na izložbama nego i na mjestima gdje su i pronađeni.
Ravnateljica Muzeja grada Zagreba Aleksandra Berberih Slana naglasila je da izložba pokazuje kako je sustav zaštite spomenika kulture u nadležnosti Ministarstva kulture brzo odreagirao pa su, među ostalima, arheolozi već 23. travnja 2020. počeli raditi u zagrebačkoj katedrali. „Koliko god nismo željeli ili očekivali potres arheolozima je on otvorio nove mogućnosti, a na izložbi se može saznati što su našli i što smo novo naučili”, dodala je.
Izložba, organizirana u suradnji Muzeja grada Zagreba i Gradskog ureda za kulturnu i prirodnu baštinu, bit će otvorena 20. rujna.
Otvori KEKS Pay
