Naslovnica Kultura

Bio je intelektualni gigant i zaštitnik hrvatskog jezika

12. kolovoza 2019. u 11:21 1 komentara 118 prikaza
Foto: PALAVRA PRESS/PIXSELL

U subotu 10. kolovoza u Beču je u osamdeset i devetoj godini života umro jedan od najvećih hrvatskih jezikoslovaca, akademik Radoslav Katičić. Bio je jedan od najznačajnijih hrvatskih znanstvenika s velikim ugledom u svijetu. Uostalom, nije bez razloga bio professor emeritus bečkog Sveučilišta, na kojem je bio redovni profesor slavenske filologije i to više od dvadeset godina.

27.06.2012., Bec, Austrija - Radoslav Katicic, hrvatski povjesnicar, jezikoslovac i kulturolog. Photo: Drago Palavra/PALAVRA PRESS/PIXSELL radoslav katičić Hrvatski jezik treba čuvati, ali ne tako da se crvene sastavci školske djece

Znanstvenik širokih interesa

Osim redovnog članstva u HAZU, Katičić je bio redovni član Austrijske akademije znanosti kao i Europske akademije znanosti. dopisni član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine te Norveške i Kosovske akademije znanosti. Bio je i predsjednik Vijeća za normu hrvatskog standardnog jezika od 2005. pa do njegovog raspuštanja 2012. godine.
Akademik Katičić rođen je u Zagrebu 3. srpnja 1930. godine. U rodnom gradu diplomirao je na Filozofskom fakultetu, gdje je i doktorirao, te počeo raditi prvo kao asistent na Katedri za poredbenu indoeuropsku gramatiku, a onda kao pročelnik novoosnovanog Odsjeka za opću lingvistiku i orijentalne studije. Imao je široke interese, bavio se sintaksom i poviješću hrvatskog jezika, ali i slavenskom mitologijom. Napisao je petnaestak knjiga i više stotina rasprava i članaka. Među najvažnijim djelima izdvajaju se “Osnovni pojmovi suvremene lingvističke teorije”, “Jezikoslovni ogledi”, “Stara indijska književnost”, “Prilog općoj teoriji poredbenog jezikoslovlja”...

Dobitnik je i niza najviših i znanstvenih i državnih nagrada i odlikovanja u Hrvatskoj i u inozemstvu, a Matica hrvatska objavila mu je niz značajnih knjiga o slavenskim i hrvatskim mitovima. Akademik Katičić bio je intelektualni gigant koji je obilježio i drugu polovicu 20. stoljeća, ali je jednakim žarom i marljivošću nastavio raditi i u 21. stoljeću. U proljeće 2017. godine profesor Katičić odazvao se pozivu Večernjeg lista te se prisjetio svojeg doprinosa u pripremi Deklaracije o položaju hrvatskoga jezika. 


radoslav katičić za Večernji piše Radoslav Katičić Pritisak iz Beograda u onim je godinama bio stalno prisutan. Hrvati su bili stalno razdraženi

“Kad se javila prva inicijativa za Deklaraciju, bio sam u predsjedništvu Matice hrvatske i vrlo brzo sam čuo o tome. Kolege partijci tu su vodili glavnu riječ. Partijci su govorili, a mi nepartijci šutjeli, kao i inače. Tekst je trebalo sročiti. Ja sam u tome sudjelovao. Čak je tekst Deklaracije, kako je poslije objavljen, pisan mojom rukom. Ali moram naglasiti da ni u kojem smislu nisam autor Deklaracije. To su bili drugi revni partijci i neki odabrani nepartijci, a ja sam samo pisao. Kada je Deklaracija objavljena u Telegramu, postala je povijesna činjenica. Kada smo išli u Centralni komitet na pranje glave, primio nas je Miko Tripalo. To je bilo veliko olakšanje jer nas je mogao primiti i Vladimir Bakarić, a tada bi atmosfera na sastanku bila značajno drugačija. Mene je zapalo da Tripalu objasnim naš stav i ja sam to učinio...”, napisao je prije dvije godine Katičić za Večernji list.

Uživao je međunarodni ugled

Dugi niz desetljeća akademik Katičić bio je jedan od znanstveno najutemeljenijih boraca za neovisnost, ali i međunarodno priznanje hrvatskog jezika. Zahvaljujući visokom međunarodnom ugledu, hrvatski jezik u akademiku Katičiću imao je možda i najvažnijeg i najupućenijeg zaštitnika i u međunarodnim i u domaćim jezikoslovnim krugovima. I zbog toga je njegov fizički odlazak velik i nenadoknadiv gubitak.

RECEPT ZA SAVRŠENI GRILL
Jeste li znali čemu služi daska za dimljenje: Meso s roštilja dobit će sasvim novu notu okusa

A1 izdvaja za Vas