Ako vas nema na internetu - ne postojite, maksima je novog stoljeća. A
popularno zvani web developeri ili oni koji izrađuju web stranice sve
su bolje plaćeni. Tvrdnja je to što se pojavila u The
Guardianu i, naravno, odnosi se na svjetsku situaciju, dok je hrvatska
u mnogome napredovala, no kako tvrde ovdašnji stručnjaci ni
izbliza nisu toliko plaćeni kao svjetski konkurenti.
Ipak, prognoze za budućnost svakako su svijetle. Jer vlasnici malih
biznisa, obrtnici i pojedinci sve se više priklanjaju
svjetskom trendu bivanja u cyber prostoru.
Uz pojedince koji žele ostaviti traga u svijetu interneta, koji upravo
i žive od online poslovanja, svijest je napredovala do te mjere da su
gotovo svi uvidjeli da je pojava na netu bitna za ugled tvrtke.
Prema Guardianu, plaće izrađivača web stranica na najvišim
su razinama poslije dotcom booma, zahvaljujući povećanju
online shoppinga i stranicama koje njeguju društvenu
interakciju. Sve više ljudi provodi na internetu,
odnosno onlineu. To prate i marketinške akcije, te sve
više njih oglašava na internetu, što
je dodatno izazvalo potražnju za raznolikim sadržajima. Takva je
potražnja izazvala i potražnju za web developerima, koji sada mogu s
obzirom na svoje vještine uvjetovati i veće plaće.
Programerski stručnjaci pri rapidnoj internetskoj ekspanziji početkom
90-ih bili su tražena roba, no jednakom brzinom pali su u provaliju
nakon što se dotcom “mjehurić”
rasprsnuo. A sada su, tvrdi Guardian, oslanjajući se
na istraživanje Association of Tehnology Staffing Companies
(Atsco), upravo programeri i designeri vrlo vruća roba. Plaća im je u
zadnjih godinu dana porasla 26 posto i nakon IT stručnjaka najplaćeniji
su barem u Velikoj Britaniji. Prosječni web developer na sat zaradi 29
funti, tvrde s poslovnog portala SkillsMarket.
U Hrvatskoj nema krovne udruge koja bi pratila rad, ali i usmjeravala i
regulirala stanje u branši web developera. Stoga su usluge
šarolike i cijenom i ponudom.
Dovoljno je u tražilicu otipkati, primjerice, “izrada web
stranica” da se pojavi hrpa upravo takvih studija koji nude
kompletne usluge izrade stranica, pa i dodatne usluge.
Sandra Razbornik, voditeljica prodaje i marketinga Hoolae
Cjenici su na mnogim stranicama jasno izraženi, a neki su si dalo
prilično truda ne bi li educirali potencijalne klijente o tome zbog
čega i zašto im je potrebna web stranica u
današnje vrijeme, te opisali kako teče proces izrade
stranice. Ipak i dalje postoje web produkcije “iz
garaže”, kaže nam Darije Juraj, suvlasnik tvrtke Zviz koja,
navodi, od A do Ž producira web stranice.
Osobno mu ne smeta “garažna” konkurencija, no
napominje, dumping cijena koji isprva privuče klijenta kasnije ostavlja
dugoročne posljedice poput - nepovjerenja. Time se stvara
dodatni kaos na tržištu i šteta je
nepovratna.
U prvi mah stranica koja “u garaži” bude 2000 kuna,
a u pravom studiju oko 20.000, zvuči odlično, no kasnije
klijent shvati da je postao iznimno ovisan upravo o
izrađivaču stranice, a troškovi se tada penju, te
u konačnici klijent zapravo ne prođe bolje, već doslovno
novac baci u vjetar jer potom mora izraditi
“pravu” web stranicu. Postojanje krovne udruge
vjerojatno bi smanjilo kaos na tržištu, smatra Juraj.
S obzirom na konkurenciju i cijene usluga, jednako se tako i plaće web
developera razlikuju. No, tvrdi Juraj, situacija se kreće na
bolje, daleko je od dobre, no nema mjestu bilo kakvim bojaznima.
Dotcoma je još burzovna kriza 2000. godine svela u
realne okvire, a sve veća ovisnost ljudi o
internetu osigurava dobru budućnost. U Hrvatskoj
se, za razliku od desetak godina ranije, korištenje
internetom udvostručilo. Sada 28 posto Hrvata poseže za internetom, a
postoci će se sve više i brže penjati, uvjeren je Juraj,
što potkrepljuju i statistički pokazatelji te procjene.
Razvoj tehnologije i sve veća prisutnost posebice tvrtki na netu
potaknula je i ljude da se sve više informiraju te s već
razvijenim idejama dolaze u studije za produkciju web stranice.
Sve u jednom
Izrada web stranice može vas stajati i daleko više od 50 tisuća kuna. Naravno, radi se o vrlo složenim stranicama potrebnim velikim korporacijama, koje i izrađuju veći timovi web developera poput Vipdate, ili pak Multilinka. Više će za svoje stranice izdvojiti i zahtijevati oni kojima se poslovanje i odvija na internetu. Dok je malim biznisima dovoljno manje u smislu složenosti, no jednako su zahtjevni po pitanju jednostavnosti, brzine i izgleda. Također se ponuditelji usluga razlikuju jer neki nude i održavanje stranica, neki rade po šprancama, a neki rade originalne stranice prema zahtjevima klijenata poput Zviza. Dok Hoola servis, primjerice, tvrdi Sandra Razbornik, predstavlja cjelovitu uslugu koja objedinjuje sve procese uključene pri izradi web stranica, po principu “sve na jednom mjestu”: od registracije i aktivacije web stranica, odabira profesionalnog izgleda web stranica iz brojnih dizajnerskih predložaka, jednostavne izrade i uređivanja sadržaja, objavljivanja sadržaja, trajne kontrole nad izgledom i sadržajem, te mogućnošću unošenja izmjena, upravljanja mail sandučićima, kreiranja i slanja newslettera, uvida u detaljnu statistiku pristupa, uvijek dostupnu tehničku podršku, bez potrebe za drugim davateljima internet usluga. Svrha Hoola servisa je omogućiti prosječnom korisniku korištenje interneta za vlastitu promociju i komunikaciju s klijentima i partnerima, uz kompletnu kontrolu postupka, bez potrebe za posebnim informatičkim znanjem ili tehničkom osobom. Najmijenjena je obrtnicima, poduzećima i pojedincima koji si ne mogu priuštiti skupi sustav ili aplikaciju slične funkcionalnosti, a žele imati kontrolu nad izgledom i sadržajem web stranica. Ujedno, svjesni činjenice da je danas elektronsko poslovanje u punom zaletu, žele se koristiti internetom kao sredstvom za vlastitu promidžbu, žele putem interneta i alata za objavljivanje vijesti te slanje newslettera obavijestiti klijente, partnere i javnost o svojim uslugama i proizvodima.
