Viceguverner HNB-a Davor Holjevac kaže da je centralna banka potkraj prošle godine zatražila od poslovnih banaka da dodatno izdvoje 642 milijuna kuna rezervacija za moguće gubitke. Do kraja rujna 2009. rezervacije za gubitke skočile su četiri puta, na 2,1 milijardu kuna.
Ode dobit
Ukupan iznos rezervacija u 2009. bit će poznat nakon što banke predaju završne račune. Budu li rezervacije 3 milijarde kuna, istopit će se gotovo sva dobit, koja je do rujna iznosila toliko. Holjevac procjenjuje da se trenutačno udio loših kredita kreće oko 7 posto.
– Nije to ni prvi ni zadnji put da smo utvrdili kako rezervacije nisu bile u skladu s aktima HNB-a ili pojedinih banaka, pa smo zatražili dodatne uplate, što su banke i provele – kazao je Holjevac. Viceguverner kaže da ga iznos dodatne rezervacije ne zabrinjava, to više što je HNB pregledao 46 posto ukupne aktive banaka. Kako se kriza povećavala, tako je rastao i udio loših kredita u bankarskom sustavu, potkraj 2007. njihov se udio kretao oko 4 %, 2008. 5 %, a potkraj 2009. mogao je biti oko 7 posto.
Svaki deseti kredit dan poduzećima tretirao se u rujnu kao loš i nenaplativ, dok je kod građana takvih bilo 5,5 posto.
– Nimalo me ne iznenađuje potez HNB-a jer najgore u vezi s lošim kreditima i rezervacijama tek dolazi. To je tek početak preventive. Bojim se da 642 milijuna kuna neće biti dovoljno – kaže Maruška Vizek, analitičarka Ekonomskog instituta. Najveća zamka krije se u reprogramiranim kreditima, čiji se iznos procjenjuje na 9 milijarda kuna.
– Uzmimo da je istina da u Zagrebu ima 10.000 neprodanih novosagrađenih stanova, može se pretpostaviti da su za njihovu gradnju banke građevinarima odobrile najmanje 300 milijuna eura kredita koje sada ne mogu naplatiti. Vjerujem da je taj iznos bitno veći. Krediti građevinarima još se uvijek reprogramiraju, što znači da se za njih ne izdvajaju rezervacije. Kako se ti stanovi neće prodati, banke će kad-tad morati početi otpisivati te kredite, a samim time izdvajati nove rezervacije i tako umanjivati dobit ili čak stvarati gubitke – upozorava Vizek.
Kriteriji će reći sve
– Sve ovisi o tome što će se događati u okruženju. Daju li Vladine mjere dobre rezultate, tada će i naplata kredita biti bolja. Pričekajmo kriterije za te kredite da vidimo tko će ih dobiti i pod kojim uvjetima – kaže Holjevac. HNB i dalje tvrdi da su dobit banaka i rezerve dovoljno velike da izdrže pritisak krize i loših plasmana.
sve na ovom svijetu ima svoju svrhu i smisao samo što ga mi često zbog naše ograničenosti - nevidimo - zemlje poput SAD-a ( kao i naše) koje su generirale prekomjerno kreditno zaduživanje drugorazrednih hipotekarnih kredita te FUNDAMENTALNO precjenjivanje vrijednostidita te FUNDAMENTALNO precjenjivanje vrijednosti istih i uz to davale police osiguranja na kredite mislile su da će širenjem portfelja smanjiti rizike -koja ZABLUDA- širenjem portfelja financijske institucije u vremenima krize postale su međusobno jako povezane samo je ta uzročno-posljedićna veza bila zamagljena u vremenima debelih krava! Na mnoge upite tražimo odgovore a svjetska - financijska kriza dat će ispravne odgovore za samu suštinu pitanja tj. pitanje - TRENUTNOG VREDNOVANJA- stvari!!!!