Naslovnica Biznis Gospodarstvo

Otkrivamo: Trgovci zarade 2 milijuna kn godišnje ne vraćajući 1 lipu

Banke imaju kovanice od 1 i 2 lipe iako se ne izrađuju od 2009.
20. travnja 2015. u 10:45 28 komentara 8002 prikaza
blagajna
Foto: Thinkstock
Pogledajte galeriju 1/2

Prema podacima HNB-a trenutačno je u opticaju čak 84 milijuna kovanica od 2 lipe i 125,8 milijuna od 1 lipe, što je 10,6 posto ukupne raspoložive količine kovanog novca u Hrvatskoj. Ima ih sasvim dovoljno i njihovo se ukidanje, osim mogućnosti krajnjih obračuna na 5 lipa, uopće ne razmatra, poručuju iz HNB-a. No, iako su u većini trgovina robom široke potrošnje, naročito špeceraja, cijene „zaokružene“ na 99 lipa, lipu ili dvije ostatka zaboravite, pokazalo je istraživanje Večernjakovih novinara u kojemu smo u Zagrebu ciljano kupovali namirnice, jogurt, orašaste plodove, čokoladu, pastu za zube, kavu, tekućinu za leće, baby maramice... čija cijena završava na 99 lipa.

Nekad vrate i više

U Lidlu su nam trebali uzvratiti 6 lipa, no dobili smo 5. I u Billi, Gavranoviću, Krašu, Konzumu... ostali smo “kratki” za lipu, a nakon što smo u jednom od dućana tražili lipu nazad blagajnica nas je posramila pred ostalim kupcima i uz negodovanje „Ako baš želite...“ dala jednu među nekoliko njih koje čuva pored kase, pripremljenih valjda za “slučajeve” poput nas koji takvo što uopće spomenu. Poslodavac ih uopće ne osigurava u kasi, već povremeno ostavi netko od kupaca, pravdala se. U Farmaciji su nam ostali dužni 4 lipe, u Plus Marketu tri, Kozmu i Intersparu dvije, no na novinarske upite zašto je to tako, i iz Bille, Spara, Lidla, Konzuma... gotovo jednako odgovaraju kako im novčarske kuće ne osiguravaju dovoljno tih sitnih kovanica za poslovanje jer ih nemaju, ali da blagajnici imaju stroge upute kako potrošač nikad ne smije biti u gubitku te da mu, nemaju li lipu ili dvije, uvijek moraju vratiti više. U nekim trgovinama, poput dm-a, cijenu koja završava sa 99 lipa treba, međutim, tražiti povećalom. Njemački drogerijski lanac, kao uostalom i u Bipi i Mülleru, ima „praksu“ cijena “zaokruženih” na 90 lipa, tako da smo pomnom potragom tek u drugom dućanu konačno našli pastu za zube na akciji za 20,93 lipe. No, blagajnica dm-a, umjesto 7, vratila nam je 10 lipa. Slično smo se iznenadili i u Delicijama u Vlaškoj. Od 10 kuna, a račun je bio 9,99, i tu smo, bez traženja ostatka, dobili natrag čitavih 10 lipa. – Ako su cijene većine proizvoda na policama trgovaca “zaokružene” na 99 lipa, a sitniš od 1 lipe ne vraćaju, zašto trgovci bezobrazno ističu takve cijene – žali se Zagrepčanka Marica Horvat

– Zapravo ih je sram „cicijašiti“ pa će blagajnici nerijetko ostaviti i 10, 20, čak i 50 lipa – kažu u udrugama potrošača – pri čemu zaboravljaju kako su oni te lipe, kojih se na mjesečnoj razini skupi i nekoliko, a na godišnjoj možda i nekoliko desetaka kuna, i te kako zaradili. Biljana Borzan, zamjenska članica u Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta (SDP), ovih je dana dana pitala i Europsku komisiju na koji način misli to riješiti.

Nijemci sitniš doniraju

– Uzevši u obzir da kroz prosječni trgovački lanac u Hrvatskoj dnevno prođe oko pola milijuna kupaca, da oko 40 posto građana plati robu gotovinom, da ih većina ne traži “kusur” u najsitnijim lipama te da trgovine u prosjeku rade 6 dana u tjednu, dođemo do brojke od milijun do dva kuna dodatne dobiti godišnje za trgovce na račun cijena koje završavaju sa “,99” – tvrdi Borzan ističući kako to ipak nije samo hrvatski problem. – U Njemačkoj su 2012. proveli akciju kojem su motivirali građane da traže svoj sitniš u trgovinama i doniraju ga u dobrotvorne svrhe. Svakog dana skupili su više od 250 tisuća eura koji su umjesto u ruke trgovaca otišli u različite socijalne projekte – dodaje Borzan, koja, kao i u HNB-u ističe moć devetke koja je u svijetu dobila i „dijagnozu“. No nisu samo trgovci krivi. Borzan ističe kako i kod potrošača postoji snažan nerazmjer između stvarnog korištenja tih kovanica i želje da one ostanu u opticaju. Istraživanje je pokazalo da potrošači lipe ne vraćaju u optjecaj, ali u dućanu žele dobiti svoj sitniš. S druge pak strane, velik je i trošak kovanja najsitnijih kovanica.

– Cijena izrade ukupne količine kovanog novca u opticaju u Hrvatskoj iznosi 320,6 mil. kuna ili 28% nominalne vrijednosti svih apoena kovanog novca u opticaju, kojih nominalna vrijednost iznosi 1,145 mlrd. kuna – tvrde u HNB-u.

Izrada 1000 kovanica od 1 lipe (10 kuna!) 2008. stajala je 77 kuna, što je 7,7 puta više od njihove nominalne vrijednosti, a 1000 komada kovanica od 2 lipe (što je 20 kuna) stoji 88 kuna ili 4,4 puta više od nominalne vrijednosti. No kako se nisu koristile u očekivanoj mjeri, procijenjeno je da ih je dovoljno te 2009. obustavljena njihova dalja – i skupa izrada – objašnjavaju u HNB-u. Banke na zalihi imaju prosječno oko 61 milijun komada kovanog novca u svim apoenima, od čega po 500 tisuća komada u apoenima od 1 i 2 lipe, kazali su.

>> Otkrivamo kako trgovci varaju kupce: 3 različite cijene na istom komadu odjeće

Cent i dva donose gubitak

Europski parlament i Vijeće su 2013. uputili inicijativu prema EK za ukidanje kovanica od 1 i 2 centa. Tadašnji povjerenik za monetarnu politiku Olli Rehn konstatirao je da se takve kovanice proizvode s gubitkom koji je od njihova uvođenja do tada iznosio 1,4 milijarde eura i da bi trebalo razmisliti o njihovu potpunom povlačenju. Predložena su četiri moguća rješenja: status quo, smanjenje troškova proizvodnje najsitnijih kovanica, brzo povlačenje kojim bi se odmah uvela obveza zaokruživanja cijena na najbliži višekratnik 5 centi, ili pak postupno povlačenje gdje bi se kovanice s vremenom prestale koristiti zbog uvođenja obveze zaokruživanja svih cijena.

ZDRAVI ZUBI
Bolesti desni mogu izazvati čak i infarkt!

A1 izdvaja za Vas

  • gismund:

    treba im svaki puta plaćati karticama pa im neće ostati tih 1-2 lipe

  • Avatar bozze69
    bozze69:

    Kojim se glupostima ovi novinari opetovano bave.Kada bih nešto ozbiljno pokušao istražiti stao bih na blagajnu ili bar konzultirao neku blagajnicu od povjerenja.Svaka blagajnica je sretna na kraju radnog dana ako joj blagajna štima da manjak ne mora platiti iz ... prikaži još!iz vlastitog džepa.Nikada mi neće biti jasno zašto je recimo pristojno ostaviti napojnicu konobaru,taksistu,poštaru itd a s druge strane se cjepidlači kod blagajnica u nekom trgovačkom centru,koje su apsolutno na,da se tako izrazim dnu hranidbenog lanca.Nitko ne spominje koliko te iste blagajnice oproste lipa u korist potrošača,nitko ne istražuje koliko "potrošači" pokradu ili pojedu prilikom kupovine.

  • 2much4me:

    Pa da, naravno.... Sve do jedne blagajnice, svih trgovačkih centara u mom gradu voze Ferrarie, Porschee... stanuju u fensi šmensi naseljima. How yes no.... I da najsretniji sam kad čekam zadnju lipu... E neeeš majci blagajnice kupit jahtu i ovo ... prikaži još! ljeto plahutat oko Kornata. Ti si kriva za sve, draga blagajnice, u ovoj državi i da vraćaš sve do jedne lipe svojim nježnim, pristojnim i uljudnim kupcima, gospodarska situacija u državi bi se popravila stoposto.... Sram te bilo, blagajnice jedna!!