Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Kompanije i tržišta

Za jedan 'kvadrat' u Splitu moglo se kupiti čak 14 m2 u Vukovarsko-srijemskoj županiji

Zanimljiv je podatak da se za 1 m2 u Splitsko-dalmatinskoj županiji moglo kupiti čak 14 m2  kuće u Vukovarsko-srijemskoj županiji, navodi Ekonomski institut Zagreb.
19. lipnja 2020. u 11:17 1 komentara 1221 prikaza
Foto: Ivo Cagalj/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/2

Na tržištu nekretnina u 2019. godini ostvarene su 111.673 transakcije, što u odnosu na 2018. godinu predstavlja rast od 6,5 posto. Najveći broj transakcija pritom se odnosi na transakcije poljoprivrednog zemljišta, njih 38.315, što čini 34,3 posto ukupnog broja transakcija. Zatim slijede transakcije stanova/apartmana kojih je ostvareno 26.480, odnosno 23,7 posto od ukupnog broja te transakcije građevinskog zemljišta kojih je zabilježeno 17.100 (15,3 posto ukupno ostvarenih transakcija).

Idealan odmor Kućica na drvetu od samo 11 kvadrata ima baš sve, a prenoćiti možete za manje od 900 kuna!

Kupoprodajnih transakcija obiteljskih kuća zabilježeno je 14.006, što je činilo 12,5 posto ukupnog broja ostvarenih transakcija na tržištu nekretnina 2019. godine. U 2019. godini je na razini županija evidentirano ukupno 16.129 ugovora o najmu i 29.692 ugovora o zakupu. Od ukupnog broja ugovora o najmu, svega 17,2 posto (2.773) ugovora evidentirano je u ZKC-u, dok kod ugovora o zakupu taj udio čini 25,7 posto (7.617 ugovora). U istoj je godini u 24 velika grada zabilježeno ukupno 11.883 ugovora o najmu i 16.956 ugovora o zakupu. Od ukupnog broja ugovora o najmu, svega 8,2 posto ugovora evidentirano je u ZKC-u, dok u ukupnom broju ugovora o zakupu ugovori evidentirani u ZKC-u sudjeluju s 6,9 posto, navodi Ekonomski institut u analizi tržišta nekretnina u 2019. godini.

Prema broju kupoprodajnih transakcija ostvarenih u 2019. godini izdvaja se Grad Zagreb s 13.563 kupoprodajne transakcije, zatim slijede urbana središta u priobalju, Split s 2.002 transakcije, Zadar s 1.480 i Rijeka s 1.304 kupoprodajne transakcije, te Osijek u kontinentalnom dijelu zemlje s 1.775 transakcija.

Ukupna vrijednost prodanih nekretnina u 2019. godini iznosila je 39,8 milijardi kuna, što predstavlja 10 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) te godine. U odnosu na 2018. godinu, vrijednost prodanih nekretnina se u 2019. godini povećala za 23,7 posto.
Najznačajniji udio u vrijednosti transakcija na tržištu nekretnina u 2019. godini bilježe stanovi na koje se odnosi 41,9 posto vrijednosti ugovorenih transakcija, zatim slijede građevinska zemljišta s udjelom od 21,1 posto te obiteljske kuće s udjelom od 19 posto.

Marija Vučković Hrvatska zatražila moratorij Stranci još tri godine neće moći kupovati poljoprivredno zemljište

Razlike između jedinica lokalne samouprave, uzimajući u obzir vrstu nekretnine kojom se najčešće trguje, ujedno odražavaju i razlike u stupnju razvijenosti i strukturi lokalnog gospodarstva. Transakcije stana/apartmana učestalije su u urbanim središtima poput Zagreba, Splita, Rijeke, Osijeka i Zadra. Kupoprodaje građevinskog zemljišta dominiraju u priobalnom pojasu izvan većih gradskih naselja te u dijelu zaleđa Istre i srednje Dalmacije, dok u ostatku Hrvatske dominiraju kupoprodajne transakcije poljoprivrednog zemljišta.

Video: Cijene nekretnina u Zagrebu pale su i do 20 posto. Evo što kažu stručnjaci

Intenzivna aktivnost tržišta nekretnina zapaža se u manjem broju lokalnih jedinica. Tako se u 2019. godini 50 posto svih kupoprodajnih transakcija tržišta nekretnina (bez grada Zagreba) odvijalo u svega 14 posto lokalnih jedinica. Dubrovnik je jedina jedinica lokalne samouprave u kojoj je medijalna cijena stana/apartmana u 2019. godini bila viša od 15.000 kuna po m2. Medijalna cijena u rasponu od 10.001 do 15.000 kuna zabilježena je u 38 jedinica lokalne samouprave te se tu, s iznimkom Grada Zagreba, isključivo radi o priobalnim i otočnim jedinicama lokalne samouprave. Od 95 jedinica lokalne samouprave u kojima su postignute medijalne cijene stana između 5.001 i 10.000 kuna po m2, njih 66 smješteno je u priobalju i na otocima, dok preostalih 29 jedinica najvećim dijelom čine veći gradovi u kontinentalnom dijelu zemlje.

korona uzela danak Na Hvaru pustoš: Cijene koktela pale s 50 na 25 kuna, a noćenja na 7 do 8 eura

Medijalne cijene stanova/apartmana do 5.000 kuna po m2  obilježavaju ruralne predjele i većinu jedinica lokalne samouprave smještenih u središnjem i istočnom dijelu Hrvatske. Kod obiteljskih kuća, znatno više cijene prilikom prodaje postižu se u gradovima i općinama na prostoru Jadranske Hrvatske. S najvišim medijalnim cijenama, iznad 10.000 kuna po m2, izdvajaju se Ston (15.475 kuna), Seget (12.090 kuna) i Primošten (10.915 kuna).

Medijalna cijena kuća u rasponu od 5.000 do 10.000 kuna po m2 ostvarena je u 15 gradova i 12 općina, redom priobalnih i otočnih lokalnih jedinica. Nadalje, od ukupno 85 gradova i općina, koliko ih ulazi u kategoriju medijalne cijene kuća od 1.001 do 5.000 kuna po m2, svega se njih sedam nalazi u Kontinentalnoj Hrvatskoj, a 78 ih je smješteno na prostoru Jadranske Hrvatske. Medijalne cijene obiteljskih kuća od 1.000 kuna po m2  i manje zabilježene su najvećem broju jedinica lokalne samouprave, 225, od kojih je većina smještena u ruralnim predjelima kontinentalnog dijela zemlje.

Zanimljiv je podatak da se za 1 m2 u Splitsko-dalmatinskoj županiji moglo kupiti čak 14 m2  kuće u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Poput građevinskog, i poljoprivredno zemljište bilo je najskuplje u jadranskim jedinicama lokalne samouprave. U 11 jedinica lokalne samouprave medijalna cijena poljoprivrednog zemljišta bila je viša od 100 kuna po m2 i to u Dugom Ratu, Okrugu, Trogiru, Cresu, Župi Dubrovačkoj, Solinu, Baškoj Vodi, Podstrani, Dubrovniku, Makarskoj i Splitu.

Pogled na grad Hvar ovise o aviogostima Hvarska iznajmljivačica: Prepolovila sam cijene, ali rezervacija nema

U 21 jadranskoj jedinici lokalne samouprave medijalne cijene prodanog poljoprivrednog zemljišta kretale su se između 51 i 100 kuna po m2. U 443 jedinice lokalne samouprave medijalne cijene prodanih poljoprivrednih zemljišta po m2  iznosile su 50 kuna i manje. Među županijama Kontinentalne Hrvatske najviša medijalna cijena poljoprivrednog zemljišta zabilježena je u Vukovarsko-srijemskoj županiji, u visinu od 4,2 kune po m2. U ostalim se kontinentalnim županijama medijalna cijena m2 poljoprivrednog zemljišta kretala u rasponu od 1 kune u Sisačko - moslavačkoj do 3,3 kune u Krapinsko-zagorskoj županiji. Iznimka je Grad Zagreb s ostvarenom medijalnom cijenom poljoprivrednog zemljišta od 21,7 kuna po m2.

Medijalnu cijenu građevinskih zemljišta iznad 500 kuna po m2  zabilježila je 61 jedinica lokalne samouprave. Radi se o gradovima i općinama smještenim u Dubrovačkoneretvanskoj, Istarskoj, Primorsko-goranskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Šibensko-kninskoj i Zadarskoj županiji. U svega 11 jedinica lokalne samouprave medijalna cijena građevinskog zemljišta bila je viša od 1.000 kuna po m2  i to u Biogradu na Moru (1.506 kuna), Visu (1.481 kuna), Splitu (1.479 kuna), Gradcu (1.310 kuna), Makarskoj (1.220 kuna), Fažani (1.127 kuna), Sutivanu (1.122 kune), Kalima (1.113 kuna), Podstrani (1.060 kuna), Brelima (1.038 kuna), te u Trogiru (1.017 kuna). U 104 jedinice lokalne samouprave, od kojih je većina, čak njih 81, smještena na području Jadranske Hrvatske, medijalna cijena građevinskog zemljišta kretala se u rasponu od 101 do 500 kuna po m2. U ovom cjenovnom razredu nalazi se i Grad Zagreb s medijalnom cijenom građevinskog zemljišta od 590 kuna po m2. Cijene po m2 od 100 i manje kuna uglavnom se postižu u ruralnim predjelima te u središnjoj, sjeverozapadnoj i istočnoj Hrvatskoj. Medijalne cijene građevinskog zemljišta manje od 10 kuna po m2  zabilježene su u 13 jedinica lokalne samouprave i to u Slatini, Donjoj Motičini, Orahovici, Maču, Lepoglavi, Lekeniku, Loboru, Velikoj, Popovači, Klenovniku, Pakracu, Novskoj i Lipiku.

Boro Vujović boro vujović Stručnjak za nekretnine: Hrvati štede u ciglama, a zagrebačke nekretnine uvijek drže cijenu

Najviše medijalne cijene prodanih poslovnih prostora po m2  zabilježene su u Novigradu (12.678 kuna) i Dubrovniku (12.599 kuna). Zatim slijede Split s 9.271, Rovinj s 8.877, Makarska s 8.347 te Šibenik s 8.073 kune po m2. Medijalna cijena od 4.000 do 8.000 kuna po m2  je zabilježena u 15 gradova, uključujući i Grad Zagreb (7.313 kuna po m2 ), Pulu (7.290 kuna po m2), Solin (7.305 kuna po m2), Zadar (7.528 kuna po m2) i Rijeku (7.759 kuna po m2 ). U ovom se cjenovnom razredu nalaze i gradovi koji graniče sa Zagrebom poput Dugog Sela, Velike Gorice i Zaprešića. Slavonske jedinice lokalne samouprave našle su se uglavnom u kategoriji od 4.000 kuna po m2  i manje.

Najviše vrijednosti indeksa priuštivosti, koje ujedno upućuju na najmanju priuštivost stana ili apartmana, zabilježene su u priobalnom dijelu zemlje. Primjerice, vrijednosti indeksa priuštivosti od 36 i više posto, koje ukazuju da je za jedan m2  stana/ apartmana potrebno izdvojiti više od 36 posto godišnjeg dohotka, nalaze se u tri jedinice lokalne samouprave, Hvaru, Dubrovniku i Slivnu. U kategoriju u kojoj je za jedan m2  stana/apartmana bilo potrebno u prosjeku izdvojiti 28 do 36 posto ostvarenog godišnjeg neto dohotka ulazi 17 gradova i općina. To su Sukošan, Krk, Korčula, Split, Funtana, Sutivan, Omiš, Murter, Bol, Novalja, Makarska, Primošten, Baška, Rogoznica, Vrsar, Baška Voda i Okrug. U dvadeset jedinica lokalne samouprave s najmanjom
priuštivosti za prosječni godišnji dohodak građani su mogli kupiti između 2,7 i 3,5 m2 stambenog prostora.

Među prve 72 najnepriuštivije lokalne jedinice (od ukupno 163 jedinica lokalne samouprave za koje je raspoloživa vrijednost indeksa priuštivosti) nema naselja koje nije priobalno, odnosno koje se ne nalazi u priobalnoj županiji.

Tek na 73. mjestu se nalazi Vrbovec s vrijednošću indeksa 19. Grad Zagreb se nalazi tek na 92. mjestu s vrijednošću indeksa 16,3. Najpriuštiviji stanovi/apartmani su u Plitvičkim jezerima gdje je indeks priuštivosti iznosi 3,6, a zatim slijede Strahoninec, Durđenovac, Vrbovsko, Novi Marof, Vukovar, Petrinja i Beli Manastir. U 20 jedinica lokalne samouprave koje bilježe najpriuštivije stambene nekretnine, zaposleni građani za svoj godišnji dohodak mogu kupiti između 9,7 i gotovo 28 m2  stambenog prostora.

nitko nije očekivao
Severina napokon otkrila s kim putuje po obali: 'Šetamo po otocima'
Pratimo li ishode?
Građani žele znati koje bolnice imaju najbolje ishode liječenja
  • Dragi74:

    Kad nema poreza na nekretnine onda nema ni reda u prodaji stanova ili iznajmljivanju ali to se nas ne tiče jer mi svi dobro živimo.