Među ponuđačima koji su se javili za istraživanje nafte u Jadranu izostala su očekivana zvučnija imena, možda i zato što primjerice Shell obavlja ista istraživanja u susjedstvu, ali i zato što su možda veća očekivanja od istraživanja na kopnu. A nakon najava o ukidanju Južnog toka, opet je na značaju dobio LNG terminal na Krku. No zbog LNG-a ne trebamo očekivati nižu cijenu plina, ali ako bi se ukapljeni plin koristio kao pogonsko gorivo cijena bi mu mogla biti niža, ako država na takav plin smanji trošarine, što je dosta zemalja učinilo, kaže naftni konzultant Miro Skalicki, koji je između ostalog 20-godišnju menadžersku karijeru gradio u Shellu.
Zašto je značajan LNG terminal, odnosno ukapljeni prirodni plin, na Krku?
Kad su počele priče o ukidanju Južnog toka, opet se aktualiziralo pitanje terminala na Krku i on će sigurno ostati prioritet, iako mislim da ni priča s Južnim tokom nije gotova. Ako se i krene u gradnju terminala, gotov bi mogao biti tek negdje 2020. Međutim, osim teme vezane uz taj prihvatni terminal za UPP na Krku i daljnji transport plinovodom prema drugim zemljama, Hrvatska mora sagledati i neke druge aspekte UPP-a i njegove prednosti kao izuzetno čistog i ekološki prihvatljivog pogonskog goriva.
Odricanje od trošarina
Koje su prednosti ukapljenog plina?
Pročišćavanjem i hlađenjem na temperaturu od minus 160 stupnjeva Celzijevih prirodni plin postaje tekućina i može se transportirati brodovima na velike udaljenosti (kao i nafta) jer zauzima 600 puta manji volumen u odnosu na plinovito stanje. Jedna velika prednost UPP-a je njegova čistoća pri izgaranju i u svijetu se sve više koristi kao pogonsko gorivo. Upravo zbog zaštite okoliša, UPP se već danas koristi kao pogonsko gorivo u brodovima i kamionima. Brodovi su jedni od najvećih zagađivača, pa prema nekim istraživanjima, ako se do 2020. značajno ne smanji njihovo zagađenje, to bi zagađenje u Europi bilo veće od onoga što ga stvaraju cestovni promet i industrija zajedno. Trenutačno svijetom plovi više od sto brodova koji koriste ukapljeni prirodni plin kao pogonsko gorivo i to je (srednjoročno) put kojim mora krenuti i Hrvatska za brodove u obalnoj plovidbi. Prije godinu dana Brodosplit je potpisao ugovor za dva broda kontejneraša koji će kao pogonsko gorivo koristiti ukapljeni prirodni plin. Također, danas u nekim zemljama zapadne Europe (prednjači Nizozemska) ima kamiona koji kao pogonsko gorivo koriste UPP.
Koliko je skuplji ukapljeni plin?
Prema nekim izračunima, kada bi Europa većinu svog plina dobivala morskim putem preko prihvatnih terminala, a ne plinovodima iz Rusije i Afrike, plin bi mogao biti skuplji za oko 30% ako ne i više. Energija je skupa i nije realno mišljenje da ćemo u Hrvatskoj imati jeftin plin zbog prihvatnog terminala na Krku. S druge strane, ako govorimo o UPP-u kao pogonskom gorivu, on bi možda i mogao biti jeftiniji od sadašnjih pogonskih goriva kada bi se države odrekle (u nekim zemljama jesu) velikih trošarina na gorivo u zamjenu za zaštitu okoliša, jer plin je puno čišće gorivo od nafte.
Imate svoje viđenje zašto se nisu javila jaka imena za istraživanje nafte u Jadranu?
Neke od velikih naftnih kompanija već su prisutne u susjednim zemljama. Shell buši primjerice u Albaniji na kopnu i moru. Neke bušotine na kopnu dale su zadovoljavajuće rezultate pa su stoga tražili dodatne koncesije za bušenje. Zatim, nešto o čemu se malo govorilo, vlada Federacije BiH potpisala je pismo namjere sa Shellom za određeni broj bušotina u Dinaridima, od Bihaća do zaleđa Dubrovnika, tik uz hrvatsku granicu. Ovisno o broju bušotina, investicija bi mogla biti 300-700 milijuna dolara. Ako neki od jakih već istražuju naftu i plin ili pregovaraju da počnu s istraživanjima u nama susjednim zemljama na kopnu i/ili moru, znači da postoje određene naznake da bi nafte i plina moglo biti i u jadranskom podmorju. Pitanje je o kolikim se potencijalnim zalihama nafte i plina radi. Pitanje je i je li bilo dovoljno kvalitetnih informacija u “prostoriji s podacima”’ da bi se mogla donijeti kvalitetna odluka i možda se zbog toga određene kompanije nisu javile.
Troškovi istraživanja
Hoće li se možda javiti za istraživanje na kopnu?
Da, moguće je, jer za to područje postoji i više podataka.
Utječe li na isplativost istraživanja i cijena barela nafte?
Osnovno je pitanje koliko koštaju istraživanja, a kasnije i moguća proizvodnja, a to ovisi o lokaciji, geološkoj strukturi ležišta i mnogim drugim parametrima. Jedno je kada imate zahtjevne i složene uvjete za istraživanje i proizvodnju a cijena barela je 110-120 dolara, no kada cijena padne na 80 dolara tada takvo ležište možda nije isplativo.
>> Britanci oduševljeni: Nafta u Jadranu sjajna je i iznimno povoljna prilika
>> Marathon Oil koji ima dozvolu za bušenje Jadrana smanjuje ulaganja
Super vijest je sta je nedavno pao baril za vise od pola cijene, plus kaj se odavno razvijaju hibridna vozila, "sluzbena" za siru prodaju. Osim toga, informirajte se postoji ugradbeni kit za svako vozilo, manja potrosnja benge za 35% https://www.youtube.com/watch?v=DJqluvEHU38 Malo surfajte i informirajte se o Paul Pantone Plasma Reactor Motor ima i na jubitu :P