Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Gospodarstvo

Promjena fokusa na tržištima: od inflacije do usporavanja gospodarstva

U proteklih šest mjeseci dominantna tema među investitorima bila je inflacija, no u trenutnim uvjetima fokus se postupno prebacuje na rizike vezane uz usporavanje gospodarskog ciklusa, ponajviše u svjetlu čvrste odlučnosti središnjih banaka u borbi protiv snažnih inflacijskih pritisaka.
02. kolovoza 2022. u 11:27 250 prikaza
Promjena fokusa na tržištima
Foto: Shutterstock

Tržišta trenutno rat između Rusije i Ukrajine tumače kao događaj niskog intenziteta i produženog trajanja, s obzirom na nedostatak značajnih eskalacija i opipljivog napretka u mirovnim pregovorima. Ovo stajalište pojačavaju znakovi slabljenja cijene nafte, koji se čine neovisni o razvoju ratne situacije, već više vezano uz mogućnost gospodarskog usporavanja na globalnoj razini.

U proteklih šest mjeseci dominantna tema među investitorima bila je inflacija, no u trenutnim uvjetima fokus se postupno prebacuje na rizike vezane uz usporavanje gospodarskog ciklusa, ponajviše u svjetlu čvrste odlučnosti središnjih banaka u borbi protiv snažnih inflacijskih pritisaka.

Ulagači tumače inflaciju u SAD-u (višu od očekivane i najvišu od 1981. godine) kao signal da će središnje banke nastaviti pooštravati monetarnu politiku, s usporavanjem gospodarstva kao rezultat toga. Potvrđeno je dakle da je inflacija vrlo visoka, ali se očekuje da će se ubuduće umjereno smanjivati, s pomicanjem fokusa na otpornost gospodarskog rasta.

Što se tiče Europe, ECB je na svom zadnjem sastanku podignuo kamatnu stopu na depozite s -0,5% na 0% te jasno dao do znanja svoju namjeru da spriječi asimetrične učinke planiranih povećanja kamatnih stopa na štetu nekih perifernih zemalja. U tom kontekstu predstavljen je anti-fragmentacijski instrument - TPI (Transmission Protection Instrument). Europski scenarij još uvijek je zamagljen višestrukim izvorima neizvjesnosti, prvi među njima je razvoj ukrajinske krize i njezine posljedice na tržište energije i plina. Povrh toga, volatilnost je povećana zbog političkog pitanja, s raspletom krize vlade u Italiji. Međutim, ovaj se put rizik da će širenje krize izmaknuti kontroli, kao što je to bio slučaj u prošlosti, čini znatno manje vjerojatnim. Posebno imajući u vidu da je ECB sposoban reagirati i moći će se boriti protiv potencijalnih špekulacija.

Što se tiče Kine, BDP nakon vrlo slabog rasta u drugom tromjesečju zbog epidemioloških mjera ograničenja („lockdown“-a), sada ponovno ubrzava te je Kina možda u fazi ubrzanja aktivnosti (bez inflacijskih pritisaka, za razliku od situacije u zapadnim zemljama).

Tržišni trend u danim makroekonomskim uvjetima

Tržišta izgleda projiciraju za sljedećih nekoliko mjeseci vjerojatnost da će poduzete akcije središnjih banaka rezultirati usporavanjem ekonomije. U kasnijoj fazi, usporavanje rasta trebalo bi u jednom trenutku dovesti do hlađenja inflacijskih pritisaka na strani potražnje, a središnje banke bi svoj zadatak mogle smatrati obavljenim, stavivši pod kontrolu rast cijena. U sadašnjoj fazi, tržišta traže dokaze koji potvrđuju ovu hipotezu. Stoga je fokus posebno na indikacijama koje pružaju podaci o gospodarskom rastu, pri čemu pokazatelji koji se odnose na budućnost već šalju signale slabljenja, a gospodarska aktivnost počinje usporavati u sektorima koji su najosjetljiviji na kretanje kamatnih stopa, primjerice američko tržište nekretnina.

U usporedbi s proteklih šest mjeseci u kojima su tržišta nervozno reagirala na okruženje koje je bilo teško protumačiti, čini se da tržišta sada odražavaju jasniji pogled na potencijalni razvoj ekonomskog scenarija. Paradoksalno, mogućnost gospodarskog usporavanja mogla bi dovesti do poboljšanja na tržištima. Naime, u prvih šest mjeseci ove godine trend inflacije imao je vrlo negativan učinak na sve klase imovine. Tržišta bi u budućnosti mogla pronaći potporu u mogućem ublažavanju stajališta središnjih banaka, a kamatne stope bi se mogle početi stabilizirati, ako se ostvari scenarij „soft landinga“; tj. usporavanje rasta bez recesije ili samo tehnička recesija i postupno popuštanje inflacijskih pritisaka, bez većih posljedica za gospodarstvo. U tom slučaju i uz stabilizaciju dugoročnih kamatnih stopa trebalo bi se materijalizirati povoljno okruženje za rizičnu imovinu jer bi se stekli uvjeti za predviđanje budućeg oporavka gospodarskog ciklusa. Revizije zarada poduzeća u tom bi slučaju trebale biti ograničene, a dioničko tržište moglo bi se stabilizirati i stvoriti uvjete za oporavak.

Kako ulagati?

Za ulagatelje s viškom rezervi likvidnosti ili, u svakom slučaju, mogućnošću jačanja investicijskih pozicija, sadašnja faza i dalje može predstavljati priliku za izgradnju budućih prinosa portfelja, sa srednjoročnom perspektivom, pa čak i uz malo rizičniju izloženost (kroz dionice).

Ako ulagatelji imaju dobro diverzificiran portfelj, najprikladniji pristup bi bio zadržati postojeća ulaganja, bez da budu preopterećeni ili uplašeni utjecajem tržišnih fluktuacija, imajući na umu investicijski cilj i povezani vremenski horizont ulaganja. 

Eurizon Asset Management Croatia d.o.o. | Autor :

Privredna banka Zagreb d.d. je distributer fondova društva Eurizon Asset Management Croatia d.o.o.

Ovaj tekst je pripremljen u suradnji s društvom Eurizon Asset Management Croatia d.o.o. u edukativno-informativne svrhe na temelju podataka važećih u trenutku njegove izrade i kao takav podložan je promjenama.  Iznesene informacije, mišljenja, analize, zaključci, prognoze i projekcije isključivo su u informativne svrhe i ne predstavljaju investicijski savjet ili preporuku glede kupnje, držanja ili prodaje financijskih instrumenata, niti ponudu ili poziv na davanje ponude. Iznesene analize temelje se na javno dostupnim informacijama. Rizici povezani s ulaganjem u financijske, novčane ili investicijske instrumente koji su predmet teksta nisu u cijelosti objašnjeni.

„Atest“
Dogradnja i ispitivanje vozila – smisao i procedura