Hrvatska ima namjeru razviti dva prototipa vlaka na baterijski pogon do 2026. godine, zatim razviti infrastrukturu za proizvodnju i korištenje obnovljivog vodika u prometu, investirati u proizvodnju naprednih biogoriva, smanjiti gubitke vode u vodovodnoj mreži za četvrtinu, osigurati da dvije trećine stanovništva bude uključeno u pročišćavanje otpadnih voda, sanirati ili zatvoriti 25 odlagališta smeća... navedeno je u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti koji će krajem travnja Plenkovićeva Vlada dostaviti Europskoj komisiji na prihvaćanje. Vrijednost projekata procijenjena je na 49 milijardi kuna, a trebali bi se potpuno financirati iz europskog fonda Next generation, u kojem je za Hrvatsku osigurano oko 6,3 milijarde eura.
Uvjet provedene reforme
Novac će, međutim, doći pod dva uvjeta, prvi je da Komisija prihvati Vladin plan i drugi da država provede sve reforme koje će biti sastavni dio hrvatskog plana oporavka. Nakon što je radna verzija predstavljana socijalnim partnerima, u četvrtak će sažetak plana biti dostupan i javnosti.
EU je osigurao sredstva, ali traži od država članica da provedu energetsku i digitalnu tranziciju. Plenkovićeva Vlada odlučila je da će nešto više od polovice hrvatskih projekata, teških 26 milijardi kuna, biti vezano za gospodarstvo, na obnovu zgrada planira se utrošiti 5,9 milijardi kuna, obrazovanje, znanost i istraživanje imali bi investicije teške 7,5 milijardi kuna, oko 4,7 milijardi kuna su investicije u javnoj upravi, pravosuđu i na državnoj imovini, oko 2,5 milijardi kuna rezervirano je za zdravstvo te 2 milijarde za tržište rada i socijalnu zaštitu. Primjerice, namjera je Vlade da do 2024. otvori 100.000 novih radnih mjesta, ali i sagradi nekoliko domova za 700 starijih osoba. Digitalizacija svih mogućih usluga i servisa provlači se cijelim planom. Vlada želi europskim sredstvima graditi vrtiće te osnovne i srednje škole kako bi svi učenici pohađali nastavu u jednom turnusu. Nije zasad navedeno gdje bi se točno gradile škole, dok će u zdravstvu samo jedan grad dobiti novu bolnicu – Varaždin. Ulagat će se u mobilne ambulante te mobilne ljekarne u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, dogradit će se infektološka klinika “Dr. Fran Mihaljević” u Zagrebu, dok će Varaždin dobiti novu kirurgiju. U zagrebačkoj bolnici “Sestre milosrdnice” uredit će se neurokirurgija i opremiti dnevna bolnica, Merkur je u planu za novu opremu, a Rebro ima projekt zbrinjavanja otpada. Prihvati li EK prijedlog, uvelo bi se i centralno financiranje specijalizacija mladih liječnika, a nova digitalna dijagnostika doći će i u KBC Split te zagrebačku bolnicu Dubrava.
Pruge, skela, vozila
U prometu se planira rekonstrukcija postojećeg i gradnja drugog kolosijeka pruge Dugo Selo – Novska, obnova dionice Zagreb Kustošija do glavnog kolodvora, nova skela Križnica u Pitomači, nabava vozila na alternativni pogon... – Sve investicije koje su obuhvaćene Nacionalnim planom oporavka u izravnoj su vezi s reformom. Ako se one ne provedu u naznačeno vrijeme, neće stići ni novac za investiciju – kaže Zvonimir Savić, premijerov savjetnik i glavni koordinator za provedbu predloženog plana. Vladini reformski planovi vezani su za strateške dokumente i preporuke EK, a kad je o konkretnim investicijama riječ, Vlada se pri njihovu izboru vodila činjenicom koliko brzo mogu u realizaciju s obzirom na rok – 31. kolovoza 2026. – u kojemu te investicije moraju biti dovršene.
Na stolu su bili projekti teški oko 214 milijardi kuna, a posebno su bili glasni poslodavci vezani za HUP, koji su tražili da privatni sektor bude zastupljeniji u projektima. Savić odgovara kako je Europski mehanizam oporavka i otpornosti usmjeren prema gospodarstvu u cjelini te on ne prepoznaje podjelu na privatni i javni sektor. No privatni sektor će svakako biti uključen u realizaciju javnih investicija, a nude mu se i brojni financijski instrumenti poput subvencija, jamstvenih fondova, bespovratnih sredstava i slično.
reforme me prate od kad sam se rodio, 1972. i nikad očito ne prestaju. jedino što se mijenja su ljudi na vlasti, a problemi ostaju isti.