Naslovnica Biznis Kompanije i tržišta

Nisam siguran da u javnom sektoru zaista treba zaposliti 16% više ljudi

Teško je očekivati povećanje plaća jer je neizdrživo da poslodavci na plaću od 800 eura moraju platiti još 800 eura poreza i drugih davanja
03. kolovoza 2018. u 08:29 4 komentara 316 prikaza
Nebojša Biškup
Foto: Zarko Basic/PIXSELL

Nebojša Biškup, regionalni direktor globalne tvrtke za posredovanje u zapošljavanju Manpower za Hrvatsku i Sloveniju govori o problemima s pronalaženjem radne snage u Hrvatskoj te očekivanim trendovima.

Intel Novi trend Američkim poslodavcima nebitni diploma i iskustvo

Kako trenutačno procjenjujete hrvatsko tržište radne snage?

Ukupni broj radnika u Hrvatskoj sada je otprilike 1,4 milijun ljudi. Umirovljenika je oko 1,2 milijun. Imamo oko 150 tisuća nezaposlenih, a ukupan radni kontingent ljudi je oko 3,4 milijuna ljudi (svi 16 -66 godina). Moramo se zapitati što nam radi oko 800 tisuća ljudi koji nisu aktivni na tržištu rada? A posla ima. Prema našem najnovijem istraživanju 26 posto poslodavaca najavilo je nova zapošljavanja. Problem je što su to u radna mjesta koja su ispražnjena, na kojima su radili ljudi koji su otišli u inozemstvo.
U toj brojci tek je deset posto novih radnih mjesta.

Facebook Za hrvatske korisnike Facebook traži stručnjaka iz Hrvatske koji bi radio u Dublinu za plaću od 3.000 eura

Drugi problem je rast zapošljavanja u javnom sektoru – približno 16 posto. Nisam siguran da postoji stvarna potreba za toliko novih ljudi u javnom sektoru. Da ih je toliko manje, bilo bi više logično. Treći problem na koji ukazuje naše istraživanje pad je broja radnih mjesta u proizvodnom sektoru: s 33 posto u drugom na 28 posto u trećem tromjesečju. To je pad potražnje za pet posto, iz kvartala u kvartal. To je još velika potražnja koja će, ako se ne ispuni, dovesti do zatvaranje pogona nekih hrvatskih proizvodnih tvrtki i njihovog seljenja na istok.

Već se govori o nedostatku desetaka tisuća radnika u hrvatskom gospodarstvu. Koliko je, prema vašim procjenama, to stvaran problem, a koliko je riječ o nekvalitetnim i slabo plaćenim sezonskim poslovima koje je u stabilnom tržišnom okruženju EU uvijek teško popuniti?

To je stvaran problem kad ga promatramo iz aspekta nedostajućih znanja i iskustava koja su nam potrebna na našem tržištu rada. Međutim, ad hoc mjere kao što su povećanje kvota za uvoz radne snage određenih profila nisu dovoljne. Ta situacija može se riješiti samo dugoročnom politikom, bolje rečeno, s nekoliko dugoročnih politika, koje trebaju djelovati istodobno. Prvo je imigracijska politika – mi u Hrvatskoj danas još ne znamo koga želimo ovdje – kakve profile radnika i iz kojih zemalja ih želimo uvesti. Uz to, imamo poreznu politiku koja nije motivirajuća za poslodavce.

Rast cijena stanova (lani je prodano 2500 novih) drugu godinu za redom upućuje na početke oporavka građevinskog sektora OGLASA JE SVE VIŠE Ovi su radnici nasušno potrebni Hrvatskoj: Nema kuhara, tesara, zidara...

Minimalna plaća u Hrvatskoj jedna je od najmanjih u Europi. Mislite li da bi Hrvati odlazili u tolikom broju van da je minimalna plaća u našoj zemlji 6000 kuna? Ne bih rekao. Bar ne u tako velikom broju. Uz to, minimalna plaća na tom nivou znatno bi povećala i potrošnju građana, a to je dobro za državu koja bi tako dobila više prihoda od poreza na dodanu vrijednost. Državna potrošnja ne smije biti veća od državnih prihoda, a radnicima treba dati više novca baš zato da bi ga mogli više potrošiti.

Što se tiče situacije sa sezonskim poslovima, odgovor je jednostavan. Nismo dosad ulagali u edukaciju i razvoj radne snage u turizmu. Dodatno, plaće u tom sektoru nisu prilagođene ponudi i potražnji.

konobar Traže se radnici (3. dio) Poslodavce zbog iseljavanja spašavaju studenti. Plaćaju ih 30 posto više nego inače

Koliko će poslodavci, i u kojem roku, biti spremni da povećanjem plaća zadrže kvalitetne radnike, a i da popune radna mjesta?

Poslodavci neće na to biti spremni sve dok se ne promijeni porezna politika. Primjerice da je trošak plaće od 800 eura, najviše 1200 eura, svaki poduzetnik bi to preživio. Danas na 800 eura morate platiti još 800 eura poreznih i drugih davanja. To je neizdrživo.

Vlada - sjednica Sjednica Vlade Plenković: Otkad smo preuzeli dužnost, prosječna plaća je veća za 710 kuna

Koliko su na našem tržištu razvijeni suvremeniji modeli zapošljavanja kakvi postoje u nekim zemljama EU?
U svijetu danas svaki peti zaposleni čovjek radi na pogrešnom radnom mjestu: na poslovima na kojima nije produktivan, koji ga ne motiviraju i na kojima se dosađuje, a to ima jasan, negativan, utjecaj na njegov radni učinak.

Zapošljavanje nije toliko pitanje modela kao što su stalni radni odnos, rad na određeno ili na ugovor koliko je to pitanje odabira najboljih ljudi. Proaktivne tvrtke do darovitih zaposlenika danas dolaze primjenom strategija razvoja njihovih karijera i biraju ljude za koje će imati posla i u budućnosti.

Marko Pavić Ministar Pavić na EPSCO sastanku: 'Moramo se okrenuti jačanju vještina nezaposlenih, ali i zaposlenih'

Samovoljni odlasci talentiranih zaposlenika mogu organizaciju s deset tisuća ljudi stajati do milijun dolara za svakog izgubljenog čovjeka koji je pokazao iznimne potencijale. Poslovni razlozi za zadržavanje dobrih, talentiranih ljudi i ulaganje u njihovu karijeru više su nego jasni. Izračunajte koliko je Hrvatska izgubila odlaskom svih onih mladih ljudi koji su iz naše zemlje otišli samo prošle i ove godine.

Konferencija Hrvatska kakvu trebamo, 5 godina u EU

Nebojša Biškup
1 / 36
Zagreb: Večernjakova konferencija Hrvatska kakvu trebamo - 5 godina EU
Adventska šopingmanija
Adventska šopingmanija
Vodič kroz najoriginalnije božićne darove za koje nećete morati izdvojiti pravo bogatstvo

A1 izdvaja za Vas

  • stefj:

    16% rast zaposlenih u javnom sektoru, a imamo pad ukupnog broja zaposlenih. Pa tko će sve to plaćati?... Uopće ne čudi što smo zadnji u EU, niti što smo među zadnjima po konkurentnosti s najvećim porezima. Stvarno nema druge nego ... prikaži još! otići i pustiti uhljebe da se međusobno tamane...

  • feel_the_coruption:

    Tih 16 posto više koji su zaposleni u javnom sektoru, ti štakori uhljebljeni se više nikad do penzije neće moći potjerati... To je tih stabilnih 25-30 posto uhljebljenih štetočina koji podržavaju hdz. Takvih ima i sdp, samo su njihovi uhljebljivani ... prikaži još! 45 godina, i onda još u dva navrata kad su malo vlasti dobili. A di je uhljeb stranka hns, etno biznismeni manjinci, bandićeva uhljeb hobotnica... Štakora i štetočina koji glođu proračun je jednostavno previše da bi bili ozbiljna demokracija...

  • bljak007:

    U javnom sektoru je višak. 40-45 % ljudi, uhljeba.