Premda je "inovativno poduzetništvo pretpostavka gospodarskog rasta", Hrvatska je po inovativnosti jedna od posljednjih zemalja u Europi. Nekoliko je uzroka te porazne činjenice, a među najvažnijima je nemogućnost tvrtki izraslih na inovacijama da reference za svoje proizvode dobiju u svojoj zemlji. U pozadini je zaštita interesa uvozničkih lobija, umjesto razvitka gospodarstva koji bi povećao zaposlenost, složili su se manje-više svi sudionici okruglog stola o inovativnom poduzetništvu, koji su u Zagrebu organizirali HBOR i Poslovni dnevnik.
– Testiramo proizvode u Indiji i u metrou u New Yorku, a ne u Hrvatskoj. U Indiji je pušten u optjecaj prvi kolodvor s našom opremom. Končar je također pod pritiskom uvoznih lobija, treba čuvati svoje tržište – posvjedočio je Zvonimir Viduka, direktor tvrtke Alpro koja se bavi razvojem visokotehnoloških uređaja za željezničku infrastrukturu.
Slično iskustvo ima i Đuro Horvat, direktor kompanije Tehnix, koja u Hrvatskoj plaća 50 milijuna kuna poreza, a nema instaliran nijedan uređaj za pročišćivanje voda. Stjepan Car, predsjednik Udruge inovatora Hrvatske i čelnik Končarova instituta za elektrotehniku, ima donekle drukčiji stav i ne okrivljava državu ni njezine institucije.
– Za položaj svakog od nas krivi smo sami. Končar danas na tržištu ima veliki tehnološki iskorak; tramvaj, vlak, vjetroelektrane, ICT monitoring sustave i 50 posto izvoza. U posljednjih 10 godina 170 ljudi plaću dobiva isključivo iz prihoda instituta, živimo odlično; ne znamo što je kriza i nelikvidnost. Imamo rejting AAA – pohvalio se Car.
U čemu je problem? Što ne valja u sustavu?
– U duhu Bologne kupuju se stolci umjesto opreme za laboratorije. Nedostaje prakse, teorije je previše. Strategija da inovator, za ono što mu padne na pamet, sutra dobije novac, ne može se održati. Država se treba baviti onim što ide preko granice. Bitno je hoće li se novac koji je uložen vratiti, ne dvaput, nego 100 i više puta. Raditi u Institutu i zaraditi samo svoju plaću, to je katastrofa! – smatra Car.
Da se dovoljno ne ulaže u edukaciju smatra i Danica Ramljak, ravnateljica Instituta "Ruđer Bošković", koja ističe da male zemlje u to ulažu od 3,7 do sedam posto BDP-a, a Hrvatska samo 0,7 posto.
– Finska, koja ima pet milijuna stanovnika kao mi, ulaže četiri posto. To im je prvo, ispred vojske, crkve i svega ostalog. U četiri godine nanotehnologija postala im je strategija, napravili su 60 tvrtki, od kojih je deset globalno. Ministarstvo znanosti i gospodarstva trebalo bi ovako raditi!
Anton Kovačev, čelnik HBOR-a, tvrdi da financiranje nije problem, osim u fazi od patenta do stvaranja novog proizvoda, koja ne može vraćati kredit.
– HBOR još nema fond rizičnoga kapitala; ali jedino kod inovatora omogućili smo izravno kreditiranje bez posredstva banaka koje nisu spremne preuzeti velik rizik ovih proizvoda. No stvaranjem fondova financiranje će se unaprijediti.
– Uloga je države stvaranje okruženja da male tvrtke dođu na tržište, postanu samostalne i opstanu – zaključio je Ivo Friganović, direktor inovacija u BICRO-u.
crkvu treba pod hitno odvojiti od države i stopirati joj sve državne dotacije, popovi sigurno mogu preživjeti bez toga, a da imaju i malo morala toga bi se javno odrekli