Naslovnica Biznis Kompanije i tržišta

Ikei konačno zeleno svjetlo za gradnju trgovačkog centra

Čeka se još da HAC izmjesti naplatne kućice kod čvora Ivanja Reka kako bi se donijelo i prometno rješenje za trgovački centar, a potom ishodila lokacijska dozvola. Ikea bi u tom slučaju otvorila vrata u jesen 2012.
01. lipnja 2010. u 20:00 40 komentara 386 prikaza
'Ikea_nnn_pos_010610'
Foto: ''
Pogledajte galeriju 1/3

Gradnja Ikee, koja je još od kupnje zemljišta u blizini naplatnih kućica Ivanja Reka suočena s nizom proceduralnih problema, napokon se miče s mrtve točke. Općina Rugvica na svojoj je posljednjoj sjednici izmijenila prostorni te donijela urbanistički plan uređenja za to područje, kojim se proširuje postojeća građevinska zona, potvrđuje načelnik Općine Ivan Remenar. Time je napokon ispunjena prva pretpostavka da bi Ikea uopće zatražila lokacijsku dozvolu i počela s projektiranjem trgovačkog centra od 140.000 četvornih metara. No, prije toga i HAC treba napraviti svoj dio posla, a to je planirano premještanje naplatnih kućica Ivanja Reka, kako bi se donijelo prometno rješenje za trgovački centar – čvorište s pristupnom cestom. Od njega bi koristi imalo i lokalno stanovništvo, a u gradnji bi sudjelovala i Ikea.

Angažman naših tvrtki

– Kad bi takvih projekata bilo više, u Hrvatskoj bismo se sigurno lakše nosili s krizom. Ikea je kroz dio poreza na promet nekretninama u rugvičku blagajnu uplatila već više od pet milijuna kuna. Uskoro će, kad zatraži lokacijsku i druge dozvole, uplatiti i komunalne doprinose koji su namjenski prihod općine, a u cijeloj priči pozitivan odgovor na krizu svakako je i angažman graditelja, hrvatskih tvrtki i više od 700 radnika po godini gradnje – kaže Remenar.

Švedski je lanac namještaja u ledinu koja tek čeka građevince i strojeve uložio već oko 34 milijuna eura (oko 250 milijuna kuna), a iako je Rugvica izmijenila prostorni plan, računaju i na plaćanje dodatne naknade državi za prenamjenu dijela poljoprivrednog zemljišta, nakon što je napokon donesen i pravilnik koji to regulira.  

Poklopi li se sve kako bi se krenulo u ozbiljnu realizaciju projekta teškog oko 300 milijuna eura ili 2,2 milijarde kuna, trgovački bi centar na istočnom prilazu Zagrebu, u kojemu je 34.000 kvadrata rezervirano za Ikeu, dok bi se ostatak s oko 320 dućana dao u najam renomiranim svjetskim trgovcima i brendovima, mogao biti gotov u drugoj polovici 2012. godine. To će biti prvi put da Ikea gradi integrirani model robne kuće na dva kata pod jednim krovom i golemim atrijem od 2000 četvornih metara.

Gradnja i u regiji

Ona će ujedno biti i prva u regiji zemalja bivše države, gdje Šveđani ukupno planiraju otvoriti osam trgovačkih centara i devet svojih robnih kuća. Razlog gradnje Ikee na istočnom prilazu Zagrebu jest činjenica da tom dijelu gravitira čak 1,8 milijuna potencijalnih kupaca koji žive u okruženju, što je mnogo više nego u zapadnom dijelu zagrebačkog prstena, gdje je većina trgovačkih objekata. U Hrvatskoj su planirana još dva Ikeina centra u Splitu i Rijeci. Prvi nakon Zagreba trebao bi pak biti Ikein trgovački centar u Beogradu 2013., a do 2020. u Srbiji bi ih se gradila još tri te jedan u Ljubljani.

Ikein centar kod Rugvice zapošljavat će oko 2700 radnika. Imat će 6000 parkirališnih mjesta, a očekuje se da će mu godišnje gravitirati 6,5 milijuna automobila sa 12,3 milijuna kupaca, koji su do sada u najbližim Ikeama u susjednim državama ostavljali više od 60 milijuna eura godišnje.

  • beppi:

    34 milijuna eura, to su kupili cijelo selo ha ha ha

  • Netjak:

    Netko uvijek dobiva izgradnjom trgovine, barem općina za komunalne naknade i kroz zapošljavanje lokalnog stanovništva. Protiv IKEAe, u njenom segmentu, naša drvna industrija nema nikakve šanse s koje god strane mjerili. Kad bi im mogli, a više ne možemo, opaliti ... prikaži još! 40% carinu, još uvijek bi bili efikasniji u proizvodnji jeftinog, jednostavnog i relativno kvalitetnog namještaja. Njihovi ormari dolaze sa potpuno automatizirane trake na kojoj radi svega nekoliko ljudi, od trupca do utovara na kamion. Komade namještaja na kojima ima više ručnog rada su odavno izmjestili u zemlje gdje su radnici jeftini. Njihova snaga je i u promišljenom dizajnu i savršenoj distribuciji. To je naš problem oko kojeg ne treba imati iluzija. Amerikanci su imali najjaču automobilsku industriju na svijetu pa opet, unatoč zabranama, carinama i raznim drugim barijerama nisu uspjeli zaustaviti efikasnije japance, posebice Toyotu. Oni na teritoriju SAD-a, s američkom radnom snagom, proizvode automobile koji su kvalitetniji i jeftiniji od američkih. Ključna riječ je produktivnost. Mi to nemamo, počevši od nesposobne i korumpirane vlasti do posljednjeg čistača ulica. Problem je u našim glavama koje još uvijek čekaju gospodare, nekog drugog, da riješi vlasite probleme.

  • istina_boli:

    Bas me zanima tko je ovaj puta napunio svoje dzepove na ustrb domace drvne industrije. Dobro je poznato da je to samo nacin da se dempiskim cjenama uniste domaci proizvodjaci koji su mnogo kvalitetniji , ali svoje proizvode prave u ... prikaži još! Hrvatskoj a ne Indiji i Kini pa su im i cijene vece.