Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 148
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Helmut Anton Fenzl:

'U deset godina u Hrvatsku smo uložili čak 2,7 milijardi kuna'

Helmut Anton Fenzl
Foto: Vjeran Žganec-Rogulja/Pixsell
15.06.2015.
u 16:15


Spar Hrvatska ovih je dana proslavio 10. rođendan od ulaska u Hrvatsku

U Hrvatsku smo dosad uložili 2,7 milijardi kuna, oko 300 milijuna kuna godišnje, no planovi za budućnost i dalje su nam ambiciozni, tvrdi Helmut Anton Fenzl, predsjednik uprave Spara Hrvatska, koji je ovih dana u Zadru proslavio deseti rođendan od ulaska na naše tržište. U povodu toga Fenzl za Večernji list govori kako iz Spara gledaju na poslovanje u Hrvatskoj, kupce i dobavljače, konkurenciju, jesmo li doista izašli iz recesije...

Brzo ste stigli do pozicije jednog od vodećih trgovačkih lanaca u nas. Jeste li zadovoljni postignutim?

– Pod vrlo zahtjevnim uvjetima na tržištu lani smo rasli 8,6%, na više od 2,4 mlrd. kuna bruto prometa. To je značajan rast i jako smo zadovoljni. Prije deset godina krenuli smo s prvim Interspar hipermarketom u Zadru, od 2009. razvijamo Spar supermarket, a od 2011., kad smo završili logistički centar u Sv. Nedelji i stekli sve potrebne uvjete, širimo se i s malim kvartovskim dućanima. Počeli smo u Sopotu i Središću u Zagrebu, no najveću ekspanziju gradskih dućana imali smo preuzimanjem 20 Dioninih prodavaonica sredinom lanjske godine. Danas imamo 52 prodajna mjesta: 17 velikih Interspar hipermarketa i 35 Spar supermarketa te više od 2700 zaposlenih. Trenutačno zauzimamo oko 6% hrvatskog tržišta, no cilj nam je širiti se i udvostručiti taj udjel.

I u ovu godinu krenuli ste s novim trgovinama. Koliko ih planirate do kraja godine?

– Otvorili smo Spar supermarkete u Zagrebu i u Varaždinu te preuredili trgovinu u Zaprešiću. Teško je reći koliko će ih biti još ove godine jer ovisimo o dozvolama i developerima, ali imamo popunjen pipeline. Planiramo otvoriti Interspar u Splitu u budućem trgovačkom centru Mall of Split, radimo na projektima otvaranja Interspara u Puli, Rijeci i južnoj Dalmaciji, u gradovima koje još ne pokrivamo, a imamo i dosta projekata za Spar supermarkete na kojima je sad najveći naglasak. Recimo da i u ovoj godini ulažemo 40 do 50 milijuna eura. Naša prednost je što imamo više formata. Kad god se neka dobra lokacija nudi, mi imamo adekvatnu veličinu dućana za nju što nam daje veliku fleksibilnost.

Je li završen proces integracije Dione?

– Preuzeli smo poslovanje 20 poslovnica i sve radnike, njih 320. Objekte smo uzeli u dugoročni najam jer su ostali u vlasništvu Dione. Proces integracije završen je i mogu zahvaliti gospodinu Gavriloviću što većinu trgovina nismo morali ni preurediti, bile su u izvrsnom stanju. Trebalo ih je samo rebrendirati u Spar.

Gledate li i nove akvizicije u Hrvatskoj?

– Više smo fokusirani na vlastiti razvoj, ali spremni smo razmotriti svaku priliku koja nam se pruža i uklapa se u našu prodajnu mrežu. Dosad smo pokazali kako smo poželjan partner na dugi rok i poželjan poslodavac.

Kakav je danas prosječan kupac Spara?

– Mnogi potrošači s krizom bili su prisiljeni preispitati svoje potrošačke navike. Od onda vidjeli smo povratak shopping liste, smanjenje odlaska u trgovačke centre, više manjih kupnji, rast akcijskih artikala u ponudi i veliki prodor robnih marki, i to ne samo u niskom cjenovnom rangu.

Vlada se pohvalila izlaskom iz recesije za što je, kako tvrde, najzaslužniji rast osobne potrošnje. Osjeti li se to u ovoj godini u Sparu?

– Točno je da smo nakon dva kvartala rasta tehnički izašli iz recesije, ali još ne vidimo rast u privatnoj potrošnji kao posljedicu toga. Za sada mi svoj rast vidimo kao plod vlastitog rada, a ne promijenjenih okolnosti. Veselili bismo se da se nakon uspješne ljetne sezone kupcima počne vraćati optimizam koji znači veću potrošnju.

Koliko će, prema vašem mišljenju, još potrajati kriza u Hrvatskoj?

– Teško je to reći. Najbolje vijesti vezane su uz izvoz i ponosni smo što smo i mi tome znatno pridonijeli s obzirom na to da se preko Sparove mreže trgovina izvan Hrvatske prodaje roba renomiranih hrvatskih dobavljača u vrijednosti od 400 milijuna kuna. Sve češće uspijevamo plasirati i Sparovu robnu marku iz Hrvatske u susjedne zemlje, naše Spar, Spar Premium i S-budget artikle koje proizvode Sardina, Gligora, Zvečevo, Zigante, Trenton, Dukat, Istarska pivovara, Mariolina, Hermes i drugi...

Koliko je hrvatskih proizvoda i hrvatskih dobavljača na policama Spara u Hrvatskoj?

– Od prvog dana na našim policama zastupljeni su gotovo svi hrvatski dobavljači. Razvijamo se, rastemo zajedno i dosta je lijepih priča. Dapače, dobra suradnja i redovno plaćanje za mnogo njih bili su temelj opstanka kroz sve ove teške godine, no želimo uključiti i puno više malih lokalnih proizvođača kojima je put do naše police otežan, a imaju dobar proizvod.

Koliko je danas važno prodavati "lokalno"?

– Voljeli bismo, ako je moguće, nabavljati sve lokalno. Ulazak malih lokalnih proizvođača u Spar omogućili smo kroz suradnju, primjerice na Spar Premium proizvodima. Takvi proizvođači često imaju vrlo kvalitetan proizvod koji se često radi u malim serijama u manufakturnim uvjetima. Oni nemaju mogućnost velikih marketinških ulaganja ili reklamiranja pa im tu možemo pomoći kroz svoju robnu marku. Dobar primjer za to je Pršut Voštane, Pisinium iz Pazina, Ingomat iz Samobora, mljekara Biz iz okolice Požege, Viksi iz Vinkovaca, Euromilk iz Zeline... Često i sam radim na povećanju izvoza naših dobavljača. Nosim uzorke kolegama u drugim "Spar" zemljama i zdušno ih preporučujem. Zahvaljujući centralnom skladištu u prilici smo širiti suradnju nabavom svježeg voća i povrća na sve više OPG-ova. Poželjno bi bilo da se još više udružuju da bi povećali količine.

Kako se nosite s konkurencijom? Dokle trgovac smije ići u "ratu" za kupce?

– To je pitanje koje bi trebalo postaviti našim kupcima. Pregovaramo s dobavljačima na tjednoj bazi i trudimo se kupcima ponuditi što niže cijene, ali ne nauštrb kvalitete. Svaki tjedan radimo usporedbe cijena sa svim bitnim konkurentima i, ako je potrebno, odmah reagiramo.

Idu li cijene dolje nauštrb trgovca ili dobavljača?

– To vam najbolje govore rezultati godišnjeg poslovanja koji su javni. Trgovina je uglavnom u minusu, a proizvođači uglavnom u plusu. Mnogi su od njih čak i u vremenima krize povećavali svoju dobit.

Gdje vidite hrvatsku maloprodaju za pet godina?

– Vidim nastavak koncentracije, manji broj, ali zato većih trgovaca. Drugo, vidim puno jaču internetsku trgovinu – i ne samo kod neprehrane. Promjene koje ćemo tu doživjeti u idućih pet godina bit će velike i brze.

A Spar?

– Sigurno je da ćemo imati jako dobru poziciju u RH i tržišno i kod kupca jer imamo sve preduvjete za dobar i uspješan razvoj u svim segmentima, od ekspanzije preko asortimana do cijena.

Komentara 1

IV
Ivanveliki
20:17 15.06.2015.

Hvale se ulaganjem od 2.4mlrd kn u 10 god, a samo prosle godine imali brutto promet 2.7mlrd kn. Umjesto da se potakne otvaranje proizvodnje, tvornica, gdje bi direktno stvarali dodatnu vrijednost, kod nas se otvaraju trgovine s vecinom stranih proizvoda sto nas dodatno osiromasuje.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije