Naslovnica Biznis Poduzetništvo i karijere

Đuro Horvat: Poslovima u Bjelorusiji pokrenut ću Hrvatsku

Gradit će tvornice, opremati cementare koje će koristiti RDF gorivo i sanirati deponije
18. prosinca 2014. u 08:31 31 komentara 13015 prikaza
Đuro Horvat
Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/2

Prije 28 godina izumio je transformacijski kotao koji danas u tvrtkama koje ga proizvode osigurava posao za oko 4000 ljudi. No, MBO-T postrojenje, koje je Udruga inovatora Hrvatske ovih dana proglasila inovacijom godine, Đuro Horvat (71) naziva tehnološkom revolucijom koja bi samo u Hrvatskoj, kad se zbroje učinci u zbrinjavanju otpada te proizvodnji sirovina i energije, mogla zaposliti i do 10.000 ljudi.

Direktor tvrtke Tehnix u međimurskom selu Donjem Kraljevcu tjedno ugošćuje po nekoliko stranih delegacija. Tu su već bili predstavnici Bjelorusije, Gane, Rusije, najavila se Indija, zovu ga iz Irana. U siječnju putuje u Ganu, gdje će Tehnix graditi postrojenja za pročišćavanje vode. Ipak, hit je MBO-T postrojenje.

Po čemu je ta tehnologija revolucionarna?

To je izum naše kompanije, mene i mojih suradnika, u koji smo uložili deset godina. Otpad prije dovoženja u MBO-T tvornicu ne treba sortirati, to rade naši strojevi. Sav otpad prerađuje se prema uporabnoj vrijednosti, izvadi se osam vrsta sirovina i dobiva organski otpad iz kojeg radimo kompost za poljoprivredu. No, najvažnije je što na tom postrojenju proizvodimo RDF gorivo iz otpada koje zamjenjuje ugljen, naftu i plin. Dakle, umjesto da deponiramo otpad, mi ga vraćamo u industriju. To je cirkularna ekonomija. Ništa se ne baca jer otpad prouzročuje klimatske promjene, zagađuje vodu i osiromašuje državu.

Vi niste zagovornik primarne selekcije otpada?

Za svaku sam tehnologiju koja je bolja od bacanja otpada na deponije. Primjerice, u Hrvatskoj tijekom ljeta drastično raste broj stanovnika u turističkim naseljima u kojima nema mjesta za pet ili šest kanti. Smeće se mora odvoziti svaki dan da ne smrdi i stvara neugodu turistima. Našim postrojenjem to se sve rješava.

Bi li to u konačnici donijelo i niže cijene koje domaćinstva plaćaju za zbrinjavanje otpada?

Naravno! Osim toga, nema nikakvog utjecaja na okoliš. Zna se da nekretnine u blizini deponija gube na cijeni, a odloženi otpad uzrokuje negativne posljedice na zdravlje. I ebola je rođena u smeću. Ptice koje se okupljaju na smetištima kontaminiraju prostor u krugu od 20 kilometara, a tu su i glodavci. Oborinske vode koje ispiru deponije zagađuju podzemne vode...

Sagradili ste 60 tih tvornica po svijetu. Zašto nema nijedne u Hrvatskoj?

To je pitanje politike. Za svaki veliki svjetski izum treba vrijeme da se prihvati. Evo, kreće se i u Hrvatskoj, obavili smo neke razgovore i nadam se da ćemo dogodine izgraditi prvo postrojenje, nadam se upravo u Međimurju. Tek sad smo počeli ozbiljno surađivati s Ministarstvom zaštite okoliša, a izgradili smo 60 postrojenja u stranim zemljama i imamo ugovoreno novih 30 za iduću godinu. Najavili su nam se predstavnici Indije, zemlje s više od 1,2 milijarde stanovnika!

Đuro Horvat | Autor : Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL

Koliko stoji tvornica?

Ovisi o kapacitetu. Za oko 100.000 stanovnika Međimurja dovoljna je prerada deset tona otpada na sat. Cijene se kreću od tri milijuna eura za manje, oko šest za srednje i deset milijuna za veće, u što je uključen građevinski dio, informatika i tehnologija. Tvornica s 25 zaposlenih za dvije do tri godine sama se isplati. Svijet dosad nije imao takvu tehnologiju, a otpad je danas glavni problem.

Taj vaš izum nekome bi mogao pomrsiti računice jer smeće je veliki biznis...

U ekonomiji uvijek postoje interesi. Neke strane kompanije u Hrvatskoj bi ugradile skuplju i lošiju tehnologiju, no nitko nema pravo društveni novac ulagati u projekte koji ne funkcioniraju. Cijela naša tehnologija, MBO-T tvornica koja je sastavila 50 postrojenja, izgrađena je ovdje.

Kako su završili pregovori s Bjelorusijom?

Potpisali smo ugovore i na tom golemom tržištu nećemo raditi samo mi nego i druge hrvatske tvrtke. Osim gradnje tvornica, opremat ćemo i cementare koje će koristiti RDF gorivo, sanirat ćemo stare deponije... Ne želim govoriti o iznosu, ali to je posao koji će pokrenuti hrvatsku industriju. Angažirat ćemo tvrtke, poput Đure Đakovića. U ekologiju će se idućih 50 godina najviše ulagati.

Podržava li država u dovoljnoj mjeri inovatore?

Inovatori se teško probijaju. U Njemačkoj ih, na primjer, podržavaju financijski, a na raspolaganju imaju i institute koji ispituju patente. Mi smo dobili priliku predstaviti naš projekt u Njemačkoj, a u Hrvatskoj nam je trebalo četiri ili pet godina da ga predstavimo našim stručnjacima.

Posao ste pokrenuli u Međimurju, gdje se sve više žale da plaće zaostaju 30% za državnim prosjekom.

Strani vlasnici tvrtki koje ovdje posluju daju manje plaće. Mi ne štedimo na ljudima, oni su najveća vrijednost. Najbolje ih je motivirati pristojnom plaćom jer tada razmišljaju kako pomoći tvrtki. U Tehnixu inovacije ne dolaze samo od mene i inženjera nego i od radnika u proizvodnji, a to je velika stvar. To nas čini konkurentnima.

>>Nagradu ''Inovacija godine'' dobila tvrtka Tehnix

>>Hrvatska tvrtka ugovorila posao s Ganom vrijedan 40 milijuna eura

Tko je Đuro Horvat?

Nakon završene srednje tehničke škole Đuro Horvat diplomirao je ekonomiju na varaždinskom odjelu Ekonomskog fakulteta, a karijeru je počeo u “Radi Končaru”. Privatnu tvrtku osnovao je 1991., a danas zapošljava više od 300 ljudi. Bavi se i inovacijama, među kojima su i mobilna naftna pumpa, spremnik za otpadne masnoće i press kontejner. Najveći uspjeh mu je MBO-T postrojenje u kojem je prerada otpada, kako tvrdi, deset puta jeftinija, a takve ekoprojekte financira i Svjetska banka. Riječ je o kombinaciji mehaničkih, bioloških i termičkih procesa obrade otpada po sistemu “zero waste” (nula otpada). U Bruxellesu je proglašen vitezom inovatorstva.

A1
PROMO
Pogledajte kako je karlovački slatkovodni akvarij postao primjer uspješnog poslovanja

A1 izdvaja za Vas

  • zgbzoran:

    jedan od većih dokaza hrvatske gluposti, imaš firmu koja proizvodi i koja je osmislila nagrađivano postrojenje za zbrinjavanje otpada, a pri tome se kupaš u smeću......., ludnica

  • leapo1:

    Pitajte Holy i razno razne zelene akcije i udruge što misle o Đurinoj tehnologiji. Pokraj njih, Đuro može zaboraviti o tavim postrojenjima u Hrvatskoj.

  • portugisac:

    Prvi direktor iz komunizma koji nije poharačio već je stvorio zavidnu firmu u Donjem Kraljevcu. To što Đuro veli, mislim da je sposoban to i napraviti. Znam ga iz vremena kada mu nije baš naj bolje išlo ali sa znanjem ... prikaži još! i upornošču je uspio. Da nam je više takovih Đuri.