Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Kompanije i tržišta

Dug udvostručen u godinu dana: Jesu li lijekovi skupi da bi se pokrilo čekanje na naplatu

Od ulaska u EU cijene lijekova određuju se prema onima u Sloveniji, Češkoj i Italiji
23. listopada 2020. u 19:39 0 komentara 986 prikaza
koronavirus
Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/2

Pritisak veledrogerija i farmaceuta na hrvatsku Vladu nije slučajan jer se ovih dana dovršava prijedlog rebalansa proračuna za ovu i državne potrošnje za iduću godinu i, ako se sada ne nađe novac za dug, neće ni poslije. U godinu se dana dug bolnica veledrogerijama udvostručio s 2,6 na 5 milijardi kuna, a ukupan dug zdravstvenog sustava popeo se na deset milijardi kuna. To je otprilike polovica godišnjeg budžeta za zdravstvo tako da je posve jasno da ga bolnice i HZZO nemaju odakle platiti te će država opet morati podmetnuti leđa i zadužiti se, kao što to uostalom čini posljednjih trideset godina. Razlika u odnosu na ranija razdoblja u tome je što se, poput korone, dug očito širi eksponencijalno, pa ga ni farmaceuti više ne mogu progutati a da i sami ne dođu u poslovne probleme.

Zdravko Marić VELIKI DUGOVI Marić: Vjerujem da neće doći do nestašice lijekova, ali treba napraviti reformu zdravstvenog sustava

Pao i PDV, a cijene rastu

Tržište lijekova i odnos države sa svojim glavnim dobavljačima uglavnom je izvan fokusa stručne javnosti. Objavljuje se jedino ukupna potrošnja lijekova koja je, primjerice, od 2014. godine skočila s 5 milijardi kuna na 7,6 milijardi kuna u prošloj godini. Institut za javne financije i njegova tri autora Anto Bajo, Sanja Čavić i Marko Primorac u zajedničkom su radu o tržištu lijekova i farmaceutskoj industriji (2017.) zaključili da su "sudionici na tržištu lijekova, unatoč duljim rokovima naplate svojih potraživanja, strpljivi su jer znaju da će se i uz prekoračenje rokova dospijeća ipak naplatiti, uz uvećane troškove penala zbog prekoračenja rokova".

"Državne zdravstvene institucije ipak su glavni klijent s kojim vrijedi poslovati i kojega vrijedi čekati jer je naplata potraživanja zajamčena uz dobre marže. Te su institucije ujedno glavni uzrok problema koji nastaje zbog neodgovornog ponašanja, lošeg planiranja i upravljanja potrošnjom lijekova. HZZO se pritom ponaša prilično bezbrižno jer na kraju država, posredovanjem Ministarstva financija, podmiruje sve obveze", zaključili su autori istraživanja. Otkako je Hrvatska ušla u EU, cijene lijekova određuju se prema usporednim cijenama u Sloveniji, Češkoj, Italiji, Francuskoj i Španjolskoj. Kolike se cijene lijekova ugovaraju po bolnicama, to znaju samo oni i HZZO, no gledaju li se lijekovi u slobodnoj prodaji po ljekarnama, hrvatske su cijene znatno više nego u svim susjednim državama.

Njihovu smanjenju nije pomoglo ni to što je država smanjila PDV na sve lijekove samo na 5 posto, no cijene i dalje skaču. Rast izdataka za lijekove nije samo hrvatski već i globalni problem jer je financijska moć farmaceutskih giganata golema. Tako i izvještaj OECD-a i Europskog zdravstvenog opservatorija upozorava da bi smanjivanje proizvođačkih cijena i rezanje veleprodajnih i maloprodajnih marži trebale biti prve dvije mjere za ograničavanje porasta potrošnje lijekova u svijetu. Tek su kao treću mjeru istraživači spomenuli veću participaciju korisnika u plaćanju cijene lijeka. Bivši ministar financija Slavko Linić našao se u sličnoj situaciji kao i Zdravko Marić danas kad je Milanovićeva Vlada preuzela vlast te je tada otplatio pet milijardi kuna dugova.

Opća bolnica Dubrovnik neki već prekinuli dostavu Nestašica lijekova. Ravnatelj dubrovačke bolnice: Možemo izdržati 10 ili 15 dana

Ni kamatu ne otpisuju

- Uvjeren sam da farmaceuti jednim dijelom zaračunavaju nešto više cijene te daju manje rabate, čime kompenziraju dugo čekanje. Nama ni kamatu nisu htjeli otpisati, ali neovisno o tome, dug je dug i mora se podmiriti. Stvaranje ove razine duga je neodrživo i ključno je pitanje zašto dug nastaje i kako kontrolirati potrošnju u zdravstvu - kaže Linić.

Ima mišljenja da je do dramatičnog porasta duga posljednjih godina došlo i zbog izlaska HZZO-a iz državne riznice, za što se izborio Milanovićev ministar zdravstva Varga, no i kasniji ministri zdravlja branili su taj koncept te obećavali da će stabilizirati sustav.

- Dva su moguća rješenja, ili kontrola potrošnje ili povećanje zdravstvenih prihoda - kaže Linić te opet podsjeća da njegov propali plan uvođenja poreza na nekretnine, kojim bi lokalne jedinice financirale svoje potrebe, među ostalim, i lokalne bolnice.

Godinama su lokalne i županijske bolnice najveći dužnici, neke duguju i po tri godine, a Linić kao velik problem izdvaja i to što plaće zaposlenih u bolnicama idu na teret države, a odluke o broju zaposlenih donose lokalne vlasti. - Sada županije zapošljavaju, a država financira, što nije održivo - ističe Linić.

 

>> Ministar Beroš: Virus ulazi u zdravstveni sustav, prijeti na sve strane. Vrijeme je da uzmemo stvar u svoje ruke

krađa
Uhvaćen na djelu
Postavio kameru kako bi otkrio tko mu krade stvari iz ulaza, ali ovog lopova nije očekivao
PET FAZA SNA
Jeste li se ikad zapitali zašto spavate više od osam sati, a nenaspavani ste?
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.