Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Kompanije i tržišta

Dug udvostručen u godinu dana: Jesu li lijekovi skupi da bi se pokrilo čekanje na naplatu

Od ulaska u EU cijene lijekova određuju se prema onima u Sloveniji, Češkoj i Italiji
23. listopada 2020. u 19:39 0 komentara 968 prikaza
koronavirus
Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/2

Pritisak veledrogerija i farmaceuta na hrvatsku Vladu nije slučajan jer se ovih dana dovršava prijedlog rebalansa proračuna za ovu i državne potrošnje za iduću godinu i, ako se sada ne nađe novac za dug, neće ni poslije. U godinu se dana dug bolnica veledrogerijama udvostručio s 2,6 na 5 milijardi kuna, a ukupan dug zdravstvenog sustava popeo se na deset milijardi kuna. To je otprilike polovica godišnjeg budžeta za zdravstvo tako da je posve jasno da ga bolnice i HZZO nemaju odakle platiti te će država opet morati podmetnuti leđa i zadužiti se, kao što to uostalom čini posljednjih trideset godina. Razlika u odnosu na ranija razdoblja u tome je što se, poput korone, dug očito širi eksponencijalno, pa ga ni farmaceuti više ne mogu progutati a da i sami ne dođu u poslovne probleme.

Zdravko Marić VELIKI DUGOVI Marić: Vjerujem da neće doći do nestašice lijekova, ali treba napraviti reformu zdravstvenog sustava

Pao i PDV, a cijene rastu

Tržište lijekova i odnos države sa svojim glavnim dobavljačima uglavnom je izvan fokusa stručne javnosti. Objavljuje se jedino ukupna potrošnja lijekova koja je, primjerice, od 2014. godine skočila s 5 milijardi kuna na 7,6 milijardi kuna u prošloj godini. Institut za javne financije i njegova tri autora Anto Bajo, Sanja Čavić i Marko Primorac u zajedničkom su radu o tržištu lijekova i farmaceutskoj industriji (2017.) zaključili da su "sudionici na tržištu lijekova, unatoč duljim rokovima naplate svojih potraživanja, strpljivi su jer znaju da će se i uz prekoračenje rokova dospijeća ipak naplatiti, uz uvećane troškove penala zbog prekoračenja rokova".

"Državne zdravstvene institucije ipak su glavni klijent s kojim vrijedi poslovati i kojega vrijedi čekati jer je naplata potraživanja zajamčena uz dobre marže. Te su institucije ujedno glavni uzrok problema koji nastaje zbog neodgovornog ponašanja, lošeg planiranja i upravljanja potrošnjom lijekova. HZZO se pritom ponaša prilično bezbrižno jer na kraju država, posredovanjem Ministarstva financija, podmiruje sve obveze", zaključili su autori istraživanja. Otkako je Hrvatska ušla u EU, cijene lijekova određuju se prema usporednim cijenama u Sloveniji, Češkoj, Italiji, Francuskoj i Španjolskoj. Kolike se cijene lijekova ugovaraju po bolnicama, to znaju samo oni i HZZO, no gledaju li se lijekovi u slobodnoj prodaji po ljekarnama, hrvatske su cijene znatno više nego u svim susjednim državama.

Njihovu smanjenju nije pomoglo ni to što je država smanjila PDV na sve lijekove samo na 5 posto, no cijene i dalje skaču. Rast izdataka za lijekove nije samo hrvatski već i globalni problem jer je financijska moć farmaceutskih giganata golema. Tako i izvještaj OECD-a i Europskog zdravstvenog opservatorija upozorava da bi smanjivanje proizvođačkih cijena i rezanje veleprodajnih i maloprodajnih marži trebale biti prve dvije mjere za ograničavanje porasta potrošnje lijekova u svijetu. Tek su kao treću mjeru istraživači spomenuli veću participaciju korisnika u plaćanju cijene lijeka. Bivši ministar financija Slavko Linić našao se u sličnoj situaciji kao i Zdravko Marić danas kad je Milanovićeva Vlada preuzela vlast te je tada otplatio pet milijardi kuna dugova.

Opća bolnica Dubrovnik neki već prekinuli dostavu Nestašica lijekova. Ravnatelj dubrovačke bolnice: Možemo izdržati 10 ili 15 dana

Ni kamatu ne otpisuju

- Uvjeren sam da farmaceuti jednim dijelom zaračunavaju nešto više cijene te daju manje rabate, čime kompenziraju dugo čekanje. Nama ni kamatu nisu htjeli otpisati, ali neovisno o tome, dug je dug i mora se podmiriti. Stvaranje ove razine duga je neodrživo i ključno je pitanje zašto dug nastaje i kako kontrolirati potrošnju u zdravstvu - kaže Linić.

Ima mišljenja da je do dramatičnog porasta duga posljednjih godina došlo i zbog izlaska HZZO-a iz državne riznice, za što se izborio Milanovićev ministar zdravstva Varga, no i kasniji ministri zdravlja branili su taj koncept te obećavali da će stabilizirati sustav.

- Dva su moguća rješenja, ili kontrola potrošnje ili povećanje zdravstvenih prihoda - kaže Linić te opet podsjeća da njegov propali plan uvođenja poreza na nekretnine, kojim bi lokalne jedinice financirale svoje potrebe, među ostalim, i lokalne bolnice.

Godinama su lokalne i županijske bolnice najveći dužnici, neke duguju i po tri godine, a Linić kao velik problem izdvaja i to što plaće zaposlenih u bolnicama idu na teret države, a odluke o broju zaposlenih donose lokalne vlasti. - Sada županije zapošljavaju, a država financira, što nije održivo - ističe Linić.

 

>> Ministar Beroš: Virus ulazi u zdravstveni sustav, prijeti na sve strane. Vrijeme je da uzmemo stvar u svoje ruke

oglasila se
Nakon teškog razdoblja Nives Ivanišević zavapila: 'Ne mogu i ne želim više'
NOVA REVOLUCIJA POLJOPRIVREDE
Star Trek na hrvatskoj njivi: Dronovi snimaju štetnike, AI zbraja kukuruz, traktor sam vozi...
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.