Ako vam se čini da vaša internetska veza usporava poput gradskog prometa u petak poslijepodne, niste daleko od istine. Glavni razlog sporijeg interneta u večernjim satima, obično između 19 i 23 sata, jest mrežno zagušenje. U to vrijeme većina ljudi vraća se s posla ili iz škole, a online aktivnosti poput streaminga filmova u visokoj rezoluciji, igranja videoigara i videopoziva dosežu svoj vrhunac. Internetsku infrastrukturu vašeg davatelja usluga (ISP) zamislite kao autocestu: iako ima određen kapacitet, kada se na nju istovremeno uključi prevelik broj vozila, neizbježno dolazi do zastoja i smanjenja brzine za sve sudionike.
Problem dodatno pogoršava činjenica da mnogi korisnici, posebno oni s kabelskim internetom, dijele propusnost s drugim kućanstvima u svom susjedstvu. To znači da brzina vaše veze ne ovisi samo o vašim aktivnostima, već i o tome koliko vaših susjeda istovremeno gleda Netflix ili preuzima velike datoteke. U nekim slučajevima, davatelji internetskih usluga mogu čak i namjerno usporavati (tzv. "throttling") veze tijekom vršnih sati kako bi upravljali opterećenjem i osigurali minimalnu razinu usluge za sve, sprječavajući potpuni kolaps mreže. Iako vaša veza s modemom pokazuje punu brzinu, stvarna iskoristiva propusnost do servera s kojih preuzimate sadržaj drastično pada.
Međutim, nije uvijek krivnja na davatelju usluga. Često se uzrok krije unutar vaša četiri zida. Navečer se na kućnu Wi-Fi mrežu spaja veći broj uređaja – od pametnih telefona i tableta do televizora i računala. Svaki od tih uređaja troši dio dostupne propusnosti. Uz to, vaš Wi-Fi signal može biti ometen signalima iz susjednih stanova. Ako vaš ruter i ruteri vaših susjeda rade na istom Wi-Fi kanalu, dolazi do smetnji koje značajno degradiraju kvalitetu i brzinu bežične veze, stvarajući digitalnu prometnu gužvu u zraku.
Konačno, zastarjela ili loše pozicionirana oprema može biti usko grlo vaše mreže. Jeftiniji ili stariji ruteri često nemaju dovoljno snažan procesor da bi se nosili s velikim brojem istovremenih konekcija, što dovodi do usporavanja ili čak zamrzavanja. Položaj rutera također je ključan; ako je smješten u kutu stana, iza debelih zidova ili blizu metalnih predmeta i drugih elektroničkih uređaja poput mikrovalnih pećnica, Wi-Fi signal će biti značajno oslabljen. Mnogi ruteri nude dvije frekvencije, 2.4 GHz i 5 GHz. Iako 2.4 GHz nudi veći domet, podložniji je smetnjama, dok 5 GHz pruža veće brzine na manjim udaljenostima i često je manje zagušen.
Srećom, postoji niz koraka koje možete poduzeti kako biste poboljšali svoju večernju internetsku bitku. Prvi i najjednostavniji korak je ponovno pokretanje (resetiranje) modema i rutera. Isključite oba uređaja iz struje na tridesetak sekundi i zatim ih ponovno uključite. Ovaj jednostavan postupak često rješava privremene greške i osvježava vezu. Sljedeći korak je optimizacija položaja rutera – postavite ga na centralno i povišeno mjesto u svom domu, što dalje od fizičkih prepreka. Također, provjerite je li softver (firmware) vašeg rutera ažuriran na najnoviju verziju jer ažuriranja često donose poboljšanja performansi i sigurnosti. Ne zaboravite zaštititi svoju mrežu jakom lozinkom kako biste spriječili neovlašteni pristup.
Za najstabilniju i najbržu vezu, uvijek je preporučljivo koristiti žičanu (Ethernet) vezu za stacionarne uređaje koji zahtijevaju veliku propusnost, poput računala, pametnih televizora ili igraćih konzola. Ako se ipak morate osloniti na Wi-Fi, pokušajte se prebaciti na 5 GHz mrežu ako je vaš ruter podržava. Za veće stanove ili kuće s problematičnom pokrivenošću, rješenje može biti nabava pojačivača signala ili ulaganje u moderni Wi-Fi mesh sustav koji osigurava snažan i stabilan signal u svakom kutku. Ako nakon svih ovih koraka i dalje imate problema, vrijeme je da se obratite svom davatelju usluga. Prije poziva, napravite nekoliko testova brzine pomoću alata kao što je Speedtest.net u različito doba dana kako biste imali konkretne dokaze. Možda je vrijeme za nadogradnju vašeg internetskog paketa na onaj s većom brzinom koji može zadovoljiti potrebe vašeg kućanstva.
"Glavni razlog sporijeg interneta u večernjim satima, obično između 19 i 23 sata, jest mrežno zagušenje" - ma da???? pa tko bi to samo pomislio???