Promjena sata i dalje svake godine izaziva ista pitanja – zašto uopće pomičemo vrijeme i hoće li ta praksa uskoro biti ukinuta? U 2026. ljetno računanje vremena u Europi započinje u nedjelju 29. ožujka u 1 sat, kada se sat pomiče jedan sat unaprijed. Povratak na zimsko računanje vremena slijedi 25. listopada u 2 sata, kada se kazaljke vraćaju jedan sat unatrag.
Prema pisanju portala RTE, važeća pravila Europske unije nalažu da sve države članice i dalje usklađeno mijenjaju vrijeme. Iako je Europski parlament još 2019. podržao ukidanje sezonskog pomicanja sata, konkretna provedba nikada nije dovršena. Europska komisija u međuvremenu nije predložila novi zakon, a dodatne dvojbe, primjerice oko mogućih različitih vremenskih zona između Irske i Sjeverne Irske nakon Brexita, dodatno su usporile proces. S obzirom na to, nije izgledno da će se praksa u dogledno vrijeme ukinuti, odnosno, kazaljke ćemo pomicati još sigurno narednih nekoliko godina, ako ne i čitavo desetljeće.
I izvan Europe situacija je različita. U Kanadi se ljetno računanje vremena uvodi druge nedjelje u ožujku, a završava početkom studenoga, no pojedine regije poput Saskatchewana ga uopće ne koriste. Britanska Kolumbija najavila je da će prijeći na trajno ljetno vrijeme. U Sjedinjenim Američkim Državama većina saveznih država i dalje koristi DST, uz iznimke poput Havaja i dijelova Arizone. U Australiji i Novom Zelandu pravila također variraju ovisno o regiji, dok je Brazil prije nekoliko godina ukinuo ovu praksu, ali razmatra njezin povratak zbog energetskih razloga.
Razlog za pomicanje sata leži u pokušaju boljeg iskorištavanja dnevne svjetlosti. Tijekom zime sat se vraća kako bi jutra bila svjetlija, dok se ljeti pomiče unaprijed kako bi se produžilo svjetlo u večernjim satima. Ova praksa ima veći učinak u zemljama udaljenijima od ekvatora, gdje su razlike u duljini dana izraženije.
Ideja o pomicanju sata datira još iz 19. stoljeća. Novozelanđanin George Hudson predložio ju je kako bi imao više vremena za hobije nakon posla, dok je u Velikoj Britaniji William Willett zagovarao bolje iskorištavanje sunčeve svjetlosti. Sustav je šire uveden tijekom Prvog svjetskog rata kako bi se smanjila potrošnja energije.
Iako se već godinama raspravlja o njegovu ukidanju, konkretne odluke još nema. Europska unija ostavila je državama mogućnost izbora između trajnog ljetnog ili zimskog vremena, no pandemija i političke nesuglasice odgodile su provedbu. Slične rasprave vode se i u SAD-u, gdje prijedlozi o ukidanju pomicanja sata nailaze na podijeljena mišljenja. Za sada, unatoč brojnim kritikama i inicijativama, promjena sata ostaje dio svakodnevice – barem još neko vrijeme.
Zagreb ostaje bez još jednog simbola: 'Večernji list' napušta Vjesnik