Sinoć su Europljani prešli na ljetno računanje vremena. Praksu uvedenu tijekom Prvog svjetskog rata radi uštede energije danas, više od stoljeća kasnije, zadržalo je manje od 40 posto zemalja svijeta, dok se ostatak planeta odlučio za stalno vrijeme.
Otpor raste i u regijama koje ga se drže. Europska unija je još 2019., nakon ankete u kojoj se 84 posto sudionika izjasnilo protiv, izglasala ukidanje sezonskih promjena. Plan je propao zbog nedostatka dogovora među članicama hoće li trajno ostati na ljetnom ili zimskom vremenu, a pandemija je temu gurnula u drugi plan. Slično je i u SAD-u, gdje "Zakon o zaštiti sunca", koji predviđa trajno ljetno vrijeme, godinama ne prolazi Kongres unatoč podršci javnosti i političara poput predsjednika Donalda Trumpa.
Znanstvena istraživanja gomilaju dokaze o štetnosti ove prakse. Ponedjeljak nakon proljetnog pomicanja sata bilježi porast rizika od srčanog udara za 24 posto, a raste i broj prometnih nesreća te ozljeda na radu zbog manjka sna. Poremećaj prirodnog ritma ne utječe samo na zdravlje, već i na ekonomiju. Procjenjuje se da Amerikance pomicanje satova košta oko 1,7 milijardi dolara godišnje u izgubljenom vremenu, dok se produktivnost smanjuje, a zaposlenici su skloniji gubljenju vremena na internetu.
S druge strane, zagovornici ističu kako duži dani potiču boravak vani, što je dobro za fizičku aktivnost. Određene industrije, poput one za prodaju opreme za roštilj ili golf terena, tvrde da im dodatni sat danjeg svjetla donosi stotine milijuna dolara profita. Jedan od jačih argumenata je i sigurnost - studije su pokazale da se broj pljački u večernjim satima smanjuje za sedam posto, kao i broj nesreća s pješacima zbog bolje vidljivosti.
Otvori KEKS Pay
Zimsko vrijeme = Sunce u podne je točno na jugu.