Mnogi vozači (povremeno) jače pritisnu papučicu gasa, a prebrza vožnja često dovodi do prometnih nesreća. Pri bržoj vožnji, vozač ima manje vremena za reakciju, a u ekstremnoj situaciji može biti teško kontrolirati automobil. Razna su istraživanja pokazala da u urbanim područjima povećanje brzine od samo 1 km/h povećava vjerojatnost prometne nesreće i do četiri posto. Kultura vožnje i kazne za prekoračenje brzine značajno se razlikuju diljem Europe. Tvrtka za podatke o vozilima carVertical provela je istraživanje u 23 zemlje, uključujući Hrvatsku, kako bi utvrdila razliku između visine kazni za prekoračenje brzine i stope oštećenja vozila. Vjerojatno već pretpostavljate: niže kazne znače više nesreća pa samim tim i više oštećenih automobila na tržištu rabljenih vozila.
Hrvatska ima umjerene kazne za prekoračenje brzine. Na primjer, prekoračenje ograničenja brzine do 15 km/h u Hrvatskoj se kažnjava novčanom kaznom od 60 eura. S obzirom na prosječnu mjesečnu plaću u zemlji od 1397 eura, ova kazna predstavlja oko 4,3% mjesečnog dohotka. U istraživanju carVerticala, Hrvatska je na 12. mjestu po tome koliki dio prosječnog prihoda vozača odlazi na plaćanje kazne za prekoračenje brzine. S druge strane, imamo jednu od najviših stopa oštećenja. Prema Indeksu transparentnosti tržišta rabljenih automobila, za 55% automobila u Hrvatskoj postoje podaci o oštećenjima. „Kazne za prekoračenje ograničenja brzine do 15 km/h u Europi mogu iznositi od 10 do preko 200 eura. Iako zemlje s višim kaznama obično imaju manje oštećenih vozila, trebali bismo uzeti u obzir i kulturu vožnje - stupanj tolerancije vozača na kršenje prometnih pravila značajno se razlikuje među europskim zemljama,“ objašnjava Matas Buzelis, stručnjak za tržište automobila.
Skandinavske zemlje, Švedska, Danska i Finska, pritom izriču relativno visoke kazne u usporedbi s prosječnim prihodima. Istovremeno, te zemlje imaju niže stope oštećenja vozila. U Danskoj, primjerice, prekoračenje brzine do 15 km/h košta 3000 DKK (402 eura), što je oko 10% tamošnje prosječne mjesečne plaće. Rezultati su vidljivi: samo nešto više od petine provjerenih automobila bilo je oštećeno. Nasuprot tome, mnoge zemlje Srednje i Istočne Europe imaju relativno niske kazne za prekoračenje brzine i veće stope oštećenja. U Poljskoj, na primjer, kazna za prekoračenje brzine do 15 km/h iznosi 100 PLN (24 eura), u Latviji 40 eura, a u Slovačkoj 39 eura. Ove kazne iznose samo 1,6-3,3% od mjesečne plaće u tim zemljama. Međutim, više od polovice svih automobila u svakoj zemlji imalo je povijest oštećenja, a Poljska je na vrhu popisa sa 62,1% pogođenih vozila. „Niske kazne ne znače nužno da će zemlja imati više vozača koji prebrzo voze i više prometnih nesreća. Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačka i Španjolska imaju umjerene kazne, ali i niske stope oštećenja. To govori o određenoj razini javne svijesti. Kada vozači razumiju posljedice prebrze vožnje, ponašaju se odgovornije,“ kaže Buzelis.
U Finskoj se za manje prekršaje prekoračenja brzine plaćaju fiksne kazne, ali za ozbiljnije prekršaje poput prekoračenja ograničenja za više od 20-25 km/h plaćaju se kazne na temelju prihoda. Korištenjem sustava dnevnih kazni, konačni iznos ovisi o prihodima vozača, što znači da bogatiji počinitelji mogu platiti tisuće eura za isti prekršaj. Još jedna europska zemlja sa sličnim sustavom je Švicarska. Prije nekoliko godina, u javnost je izašla vijest kada je jedan milijunaš u Finskoj dobio kaznu od 121.000 eura zbog prekoračenja ograničenja brzine od 30 km/h.
Koje usporedbe sa HR. Njihove Plate su sigurno manje nego u HR. Ha ha