Prva i često presudna razlika između električnih i plinskih bojlera leži u početnoj investiciji. Ugradnja standardnog električnog bojlera kapaciteta od 50 do 100 litara u pravilu je znatno povoljnija, s cijenama montaže koje se kreću između 60 i 100 €. S druge strane, instalacija plinskog bojlera predstavlja znatno veći trošak. Cijena montaže uređaja snage 18-30 kW može iznositi oko 320 €, no ako vaš dom nema postojeću plinsku infrastrukturu, troškovi se penju u nebo. Uvođenje novih plinskih instalacija u kuću od 150 m² može koštati od 2.400 do čak 4.400 €, čineći električni bojler jedinom realnom opcijom za kućanstva bez pristupa plinskoj mreži ili s ograničenim budžetom.
Iako plin slovi kao jeftiniji energent, moderna računica pokazuje da razlika nije drastična. Za prosječno kućanstvo, mjesečni trošak rada električnog bojlera snage 2 kW, koji je aktivan oko tri sata dnevno, iznosi otprilike 10,8 €, uz prosječnu cijenu struje od 0,06 €/kWh. Za istu količinu tople vode, plinski bojler, uz učinkovitost od 85%, generirao bi mjesečni trošak od oko 9,3 €. Ta mala ušteda od eura i pol mjesečno podložna je stalnim fluktuacijama cijena energenata, a pametnim korištenjem nižih tarifa električne energije, poput noćne struje, trošak električnog bojlera može se dodatno smanjiti i gotovo izjednačiti s plinskim.
U pogledu performansi i učinkovitosti, sustavi se značajno razlikuju. Plinski bojleri superiorni su u brzini zagrijavanja vode, što ih čini idealnim izborom za veća kućanstva s visokom i istovremenom potrošnjom, primjerice za više tuširanja odjednom. Moderni kondenzacijski plinski bojleri nude iznimno visoku iskoristivost energije. Električni bojleri, iako gotovo 100% učinkovito pretvaraju električnu energiju u toplinu, znatno su sporiji. Protočni električni modeli nude kompromis jer griju vodu trenutno i po potrebi, čime štede energiju koja bi se inače trošila na održavanje temperature u spremniku, ali mogu imati problema s osiguravanjem dovoljnog protoka za više potrošača istovremeno.
Dugoročna isplativost ovisi i o životnom vijeku te troškovima održavanja. Obje vrste bojlera, uz pravilno održavanje, mogu trajati između 10 i 15 godina. Međutim, njihove potrebe za servisiranjem su različite. Plinski bojleri zahtijevaju redovite stručne preglede plamenika i ventilacijskog sustava kako bi se osigurao siguran rad i spriječio rizik od curenja plina ili trovanja ugljičnim monoksidom. Električni bojleri su jednostavniji za održavanje, koje se uglavnom svodi na povremenu provjeru grijaćih elemenata, termostata i čišćenje kamenca, što može značajno utjecati na njihovu učinkovitost i trajnost.
S obzirom na visoke početne troškove instalacije plinskog sustava, sama ušteda na mjesečnim računima rijetko opravdava prelazak s postojećeg električnog bojlera. Čak i uz mjesečnu uštedu od nekoliko eura, povrat investicije za ugradnju plinskog bojlera i prateće infrastrukture može trajati desetljećima, što takvu odluku čini financijski neisplativom. Prelazak ima smisla jedino tijekom potpune renovacije ili gradnje novog objekta gdje se plinska infrastruktura ionako uvodi za centralno grijanje. U svim ostalim slučajevima, ako već imate funkcionalan sustav, držite ga se.
Konačan izbor svodi se na analizu specifičnih potreba vašeg kućanstva. Ključni faktor je postojeća infrastruktura – ako imate plinsku instalaciju, plinski bojler je logičan i dugoročno nešto isplativiji izbor, posebno za veće obitelji. Ako je nemate, visoki troškovi uvođenja čine električni bojler jedinom razumnom opcijom. Vaš početni budžet, navike potrošnje tople vode i mogućnost korištenja jeftinije tarife struje također igraju presudnu ulogu.
Otvori KEKS Pay
Gdje je to 0.06 eur kwh? Ispod 0.15 €/kwh nema. Računica? Kažeš 2kw radi 3 sata dnevno, ok, 2*.015*3=.0.9 eur dnevno, puta 30 dana je 27 eura samo za taj bojler. A plin? 0.06 e za 1 kwh. Najmanje 3 puta jeftinije. Koga farbate?