Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 15
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Intervju s članom Uprave HT-a

Boris Drilo: Umjetna inteligencija utjecat će na 80 posto poslova koje poznajemo, ali neće nikada moći riješiti društvena pitanja

Tomislav Miletić/PIXSELL
11.01.2024.
u 15:29

Na temu umjetne inteligencije razgovarali smo s Borisom Drilom, članom Uprave i glavnim direktorom za tehniku i informacijske tehnologije (CTIO) Hrvatskog Telekoma.

Umjetna inteligencija postala je u zadnje vrijeme pravi buzzword iz nekoliko razloga. Ponajprije je riječ o napretku tehnologije, pogotovo na području strojnog učenja i dubokog učenja, a to su ključni dijelovi umjetne inteligencije. Također, danas generiramo golemu količinu podataka, i to ne svaki dan nego svake minute, a s razvojem tehnologije možemo prikupljati te podatke i koristiti ih za obuku i poboljšanje AI sustava. A sve to ima sve širu primjenu u različitim industrijama uključujući zdravstvo, financije, transport, obrazovanje, marketing i mnoge druge. To čini AI sve relevantnijim u mnogim kontekstima.

Što se tiče budućnosti, očekuje se da će umjetna inteligencija igrati ključnu ulogu u razvoju tehnologije, ali i drugim sferama naših života. Stoga smo o temi koja je uz klimatske promjene, globalne zdravstvene izazove i sigurnosna pitanja obilježila 2023. godinu razgovarali s Borisom Drilom, članom Uprave i glavnim direktorom za tehniku i informacijske tehnologije (CTIO) Hrvatskog Telekoma.

Je li AI najvažnije tehnološke dostignuće u posljednjih deset godina i hoće li definirati sljedeće desetljeće?
Krenimo od toga što je to tehnološko dostignuće. Rekao bih da je tehnološko dostignuće nešto što ima važan utjecaj na to kako funkcioniraju društvo i gospodarstvo. Iz te perspektive, može se zaista reći kako je umjetna inteligencija ta tehnološka, tehnička i znanstvena paradigma koja će promijeniti način na koji funkcioniramo kao pojedinci, a i način kako funkcionira svijet.

AI se nije pojavio preko noći i nije počeo s ChatGPT-jem koji ga je definitivno proslavio. On je među nama već desetljećima, 2017. je bila jedna od ključnih godina za AI jer su se tada pojavile transformatorske neuronske mreže i to je bila iskra koja je omogućila stvaranje jezičnih modela i ovakvog generativnog AI-ja kakav imamo sada.

Umjetna inteligencija će utjecati na veliki broj poslova i ljudi. Prema procjenama do neke će mjere utjecati na 80% zanimanja. Za sada se ne vidi da će neki poslovi u potpunosti postati redundantni, ali se smatra da bi umjetna inteligencija mogla preuzeti do 50% aktivnosti od ukupno 20% poslova koji se danas obavljaju. S time da je kao i kod svake tehnologije svrha AI-ja da nam pomogne, olakša posao i poveća učinkovitost rasterećujući nas nepotrebnih, redundantnih poslova. Na AI trebamo gledati kao na ekstenziju ljudskih mogućnosti i kapaciteta, poput nekog oblika kognitivnog proxyja.

Na HUP-ovoj konferenciji vodili ste raspravu o primjeni umjetne inteligencije u transformaciji poslovanja, pri čemu je rečeno kako je koristi samo 9 posto poduzetnika. Je li taj postotak poražavajući? Kako stojimo u odnosu na druge?
Pitanje što nam je referentna točka, što bi mi željeli postići. Na primjer, možemo povući paralelu sa Slovenijom. Ondje su još prije pojave ChatGPT-ja i javne dostupnosti OpenAI- ja, imali negdje oko 45% poduzeća koja su koristila barem jednu AI tehnologiju u poslovanju. Znači, tih 45% u odnosu na 9% prilično je velika razlika. Pritom znamo da je cilj EU da do 2030. godine 75% poduzeća koristi umjetnu inteligenciju. Međutim, mislim da su ti ciljevi prilično konzervativni i da će se to jednostavno dogoditi i nekoliko godina prije, pogotovo u smislu konkurentnosti i europskog i hrvatskog gospodarstva, a da bi se tu ostvario rast, moraju se koristiti tehnologijama koje doprinose konkurentnosti. I kada govorimo o tih 9% gospodarstva, govorimo gotovo isključivo o privatnom sektoru.

A što je s javnim sektorom? Može li AI pomoći u podizanju njegove produktivnosti?
Privatni sektor će radi pravila, dinamike i pritiska tržišnog natjecanja biti predvodnik u implementaciji AI-ja i ako mu prioritet bude uspješno poslovanje i razvoj, neće imati puno izbora osim da bude jako brz u primjeni. Javni sektor, s druge strane, ne pokreće situacija na tržištu, njega pokreću strategije i odluke koje se donose u ministarstvima. To je u redu, na nacionalnoj razini naravno moraju postojati snažna strateška dimenzija i dugoročna vizija, ali nikako si ne smijemo dopustiti da izostane njihova praktička primjena, jer kao što svjedočimo, digitalne (r)evolucije su danas puno brže i nemaju razumijevanja za inertnost i kontemplaciju, već zahtijevaju akciju. Strategija AI-ja za Hrvatsku još ne postoji, ona jest najavljena za iduću godinu, što znači da već kaskamo i ako se referiramo na slovenski primjer, sigurno ne bi škodilo da se što se toga tiče počnemo kretati brže. U svakom slučaju umjetna inteligencija može znatno povećati produktivnost, koja generalno jest problem hrvatskog javnog sektora, jer tu govorimo o automatizaciji i unapređenju procesa pri čemu se vrlo jasno zna kako taj proces treba izgledati i čime treba rezultirati. Pritom ne govorimo o kreativnim poslovima, nego zapravo o poslovima koji su uglavnom rutinskog i ponavljajućeg tipa pa se veliki napredak može vidjeti brzo nakon uspostave i automatizacije visokofunkcionalnog procesa.

Gdje je HT danas u primjeni umjetne inteligencije?
Što se tiče HT-a, mi umjetnu inteligenciju koristimo na različite načine. Davno smo krenuli u rudimentarnom obliku Robotic Process Automationa, u kojem se povezivanjem aktivnosti između različitih softverskih alata automatizira odrađivanje niza aktivnosti. Rezultat je brže odvijanje procesa i manji broj grešaka. To već radimo posljednjih godina u segmentu podrške poslovanja, tj. administrativnih poslova. U principu kada nešto trebate prenijeti iz jednog sustava u drugi ili prekopirati, to je jednostavna automatizacija. Umjesto da to radite na računalu između aplikacija, softver to radi umjesto vas, i to puno učinkovitije i brže, čime se automatski oslobađaju i ljudski resursi za koncentriranje na one poslove koji daju dodatnu vrijednost. No u posljednje dvije-tri godine počeli smo više koristiti napredniju analitiku pa tako gledamo kako što više prilagoditi ponude usluga i proizvoda korisnicima na temelju njihovih stvarnih potreba. Prepoznavanje uzoraka ponašanja i korisničkog iskustva te samim time definiranje potreba i dinamičnih prilagodbi s bržim time-to-marketom ili pak virtualni asistenti koji praktički trenutačno rješavaju dolazne upite, sve su to aspekti poslovanja na kojima već radimo. Namjera nam je još unaprijediti co-piloting u razvoju ICT rješenja s ciljem da našim korisnicima – privatnim i poslovnim, ponudimo još kvalitetniju, personaliziranu ponudu i pristup.

Imamo također segment primjene u tehnologiji u kojem koristimo AI za identificiranje anomalija u tehničkim sustavima i u mreži te nastojimo identificirati neke pojave ili potencijalne probleme u radu prije nego što oni postanu vidljivi našim korisnicima.

A treća stvar na kojoj smo intenzivno radili u protekle dvije godine, s obzirom na energetsku krizu, jest upravljanje resursima u mreži. Tako da imamo mogućnost energetski učinkovitijeg korištenja mrežnih elemenata i platformi.

Foto: Tomislav Miletić PIXSELL

Koliku ulogu imaju telekomi općenito u razvoju AI ekosustava?
AI ekosustav izrazito je zahtjevan što se tiče telekomunikacijske mreže i računalne snage.
Jezični modeli poput OpenAI-ja ili Google Barda smješteni su u računalnom oblaku do kojega morate doći naprednom infrastrukturom, bile to optičke mreže ili 5G. Prethodni model GPT 3.5 imao je otprilike oko 170 milijardi parametara, 4.0 ima više od 200 milijardi parametara. Verzija 3.5 trebala je oko 10.000 procesora da bi funkcionirala, a ta količina procesora troši električne energije otprilike kao cijeli Split. Tako da su za normalan rad AI ekosustava potrebni podatkovni centri i potrebna je dobra infrastruktura do podatkovnih centara kao što je širokopojasni internet, 5G i optička mreža.

Sve šira uporaba i razvoj AI-ja zacijelo će utjecati na sve segmente ekosustava, od telekomunikacijskih mreža do razvoja hardvera, a dobro je to što će sigurno ubrzati i razvoj kvantnog računarstva. Također za određene primjene morat ćemo imati sustave ili mini podatkovne centre blizu korisnika, tzv. rubno računarstvo, što je jedna od formi implementacije 5G mreža. Umjetna inteligencija će upravljati velikim brojem senzora koji će također morati biti sigurno i kvalitetno povezani, a njima će upravljati Internet of Things platforme.

Prema vašem mišljenju, postoji li nešto što AI ne može ili nikad neće moći napraviti, barem ne bolje od čovjeka?
To je pitanje na koje bi svi htjeli znati odgovor. Mislim da će moći puno toga napraviti i asistirati nam gotovo u svemu, uostalom vidimo da danas AI može napraviti i umjetnička djela, može potaknuti proces stvaranja. Međutim što se tiče načina kako ljudi uređuju odnose između sebe, mislim da tu umjetna inteligencija ne može zamijeniti ljude. Umjetna inteligencija rješava probleme na temelju matematičkih algoritama, a društvena pitanja su nešto drugo i teško je vjerovati da nam tu ona može pomoći.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije