Dok su se javnost, a i dio sabornika ovih dana "zabavljali" raspravom o izmjenama Zakona o poljoprivredi, u kojemu je, čini se, najveća novina državna nagrada do 15.000 eura poljoprivrednicima "koji su svojim radom i zalaganjem postigli istaknute rezultate u promociji i razvoju prepoznatljivosti hrvatskih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda", činjenica je da nam je proizvođača, a i poljoprivredne proizvodnje sve manje.
Nakon alarmantnih brojki o vanjskotrgovinskom deficitu u poljoprivredi i prehrambenoj industriji koji je lani produbljen za gotovo dvije milijarde eura ili nekadašnjih 14,3 milijarde kuna, što je za oko 500 milijuna eura ili 35% više nego u godini prije te 1,1 milijardu u odnosu na 2021., ni tzv. Zeleno izvješće, odnosno Godišnje izvješće o stanju poljoprivrede u 2023. Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i šumarstva nema lijepih vijesti, pa je i to vjerojatno razlog što je njegovo nedavno objavljivanje, inače rezervirano za prvo tromjesečje u godini, prošlo "ispod radara".
Slom poljoprivrede pred našim očima? Godišnji izvještaj Ministarstva ne budi nadu
Ovisni smo o uvozu prehrambenih proizvoda i izvozu – sirovina. Umjesto na dodanoj vrijednosti, agrar nam počiva na kulturama poput pšenice i kukuruza, a čak 63.000 OPG-a u vlasništvu je starijih od 65 godina
Komentara 15
Da nema poljske svinjetine, ukrajinske pšenice i njemačkog mlijeka bili bi gladni. Za vrijeme Vučkovićke proizvodnja hrane pala 10%.
Zelena agenda 2020-2030
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Ne bi bilo loše malo gladi da nauci pameti jednu od najdebljih nacija.