Šetate Varšavskom ulicom, prolazite pokraj terasa, trgovina i užurbanih prolaznika, a gotovo ništa ne odaje da se svega nekoliko metara dalje odvija jedno od najvećih i najsloženijih gradilišta u samom srcu Zagreba. Iza zatvorenih vrata Kina Europe, zgrade koja već sedam godina ne prima publiku, svakodnevno odjekuju čekići, strojevi i građevinski radovi. Dok izvana sve djeluje gotovo nepromijenjeno, unutrašnjost kultnog kina danas je potpuno ogoljena i pretvorena u veliko gradilište.
Iz Grada Zagreba za Večernji list potvrđuju da radovi teku prema planu. Najzahtjevniji zahvati trenutačno se izvode upravo u glavnoj dvorani, gdje je uklonjeno gledalište, u tijeku su iskopi i uklanjanje dijela podne ploče kako bi se ugradile potpuno nove instalacije, a materijal se svakodnevno odvozi s gradilišta. Istodobno restauratori rade na obnovi kipova i bogate dekoracije interijera, dok se priprema i konstrukcijsko ojačanje južnog zabatnog zida zgrade. – Po završetku ove faze slijede obrtnički i instalaterski radovi, uređenje interijera te opremanje prostora – poručili su iz Grada.
Radovi su službeno počeli sredinom veljače ove godine, kada su ih obilježili gradonačelnik Tomislav Tomašević i ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek. Tada je potvrđeno da će obnova vrijedna 11 milijuna eura trajati do kraja 2027. godine, pri čemu se oko šest milijuna eura financira iz europskih fondova. Iako je zatvoreno još od 2019., Kino Europa nije se moglo odmah krenuti obnavljati. Najprije su se godinama rješavali imovinsko-pravni odnosi, zatim je uslijedio zagrebački potres koji je pokazao da će projekt morati uključivati opsežnu konstrukcijsku obnovu, a dodatni izazov predstavljala je organizacija gradilišta u uskoj Varšavskoj ulici i smještaj dizalice te građevinskog krana.
A riječ je o zgradi koja ima posebno mjesto u zagrebačkoj povijesti. Kada su 8. travnja 1925. godine zasvijetlila svjetla tadašnjeg Kina Balkan-Palace, Zagreb je dobio jednu od najmodernijih filmskih dvorana toga vremena. Projektirao ju je arhitekt Srećko Florschütz za poduzetničku obitelj Müller, koja je željela reprezentativno kino u samom središtu grada. Velika dvorana, raskošno uređeni interijer i bogata dekoracija pratili su tadašnje europske arhitektonske trendove. Kino Balkan desetljećima je bilo jedno od omiljenih mjesta zagrebačkih izlazaka. Prikazivali su se nijemi filmovi uz glazbenu pratnju, kasnije i prvi zvučni filmovi, a dvorana je ostala važan dio kulturnog života i tijekom socijalističkog razdoblja. Početkom devedesetih mijenja ime u Kino Europa, a novo poglavlje počinje 2007. kada Grad Zagreb preuzima vlasništvo, a upravljanje dobiva Zagreb Film Festival. Tada Europa postaje središte nezavisne i europske kinematografije u Hrvatskoj te domaćin ZagrebDoxa, Animafesta, Subversive Festivala, brojnih premijera i gostovanja svjetskih redatelja.
Status zaštićenog kulturnog dobra dobila je 2013. godine, no samo šest godina poslije njezina su vrata zatvorena. Odluka tadašnje gradske uprave da ne produži ugovor upravitelju izazvala je prosvjede pod sloganom "Daj mi kino", a rasprava o budućnosti Europe postala je jedna od najvećih kulturnih tema u Zagrebu. Posljednja projekcija održana je u lipnju 2019., nakon čega je uslijedilo sedam godina čekanja. Danas je, međutim, obnova konačno u punom zamahu. Iza povijesne fasade više nema sjedala, filmskog platna ni publike kakvu Zagreb pamti, ali ako radovi nastave sadašnjom dinamikom, jedno od najpoznatijih gradskih kina ponovno bi trebalo otvoriti vrata krajem 2027. godine.
FOTO Ono kad je zadnji radni dan prije godišnjeg, a dnevni red ima 37 točaka... Razumijemo ove izraze lica
I opet sve po fazama. Ništa u komadu. Klasika.