Glavni grad ponovno su ispunile gužve, ljetni radovi privode se kraju, a neki novi projekti su u najavi. Vrtići, škole, otpad, promet i druge komunalne teme povod su našeg razgovora s gradonačelnikom Zagreba Tomislavom Tomaševićem koji za ovaj tjedan najavljuje najvažniju odluku u svom gradonačelničkom mandatu – donošenje izmjena Generalnog urbanističkog plana.
Dojma sam da je promet skinuo otpad s trona problema u Zagrebu, gužve su i dalje nesnosne, vozni red se preskače. Što poduzimate?
Vozni red ZET-a se stabilizira sve više jer obnavljamo vozni park i zapošljavamo vozače. Nastavljamo suradnju sa Školom za cestovni prijevoz te plaćamo edukaciju i prekvalifikaciju za vozače autobusa, na taj način već smo zaposlili ili smo u procesu zapošljavanja više od 100 vozača. Ulažemo i u vozila ZET-a, jedanaesti novi tramvaj je u prometu, do kraja godine ih dolazi još devet, zatim od nove godine slijedi isporuka još 20 kraćih, a tijekom jeseni ćemo raspisati javnu nabavu za još 40 dužih novih tramvaja. Njih očekujemo 2027., a procjena je da će nas stajati 140 milijuna eura, koliko i Centar za gospodarenje otpadom. To je ogromna investicija pa provjeravamo mogućnosti financiranja. Očekujemo sljedeće godine prvi kontingent električnih autobusa, a radimo na infrastrukturi za punjenje.
Znamo da se ljeti, kada nema gužve, najviše radi na cestama, hoće li sve biti gotovo u roku i je li realizacija na razini lanjskih godina?
Ovog ljeta smo odradili više nego prethodnog, ideja je da se svake godine više radi, ali do granice izdržljivosti prometne infrastrukture. S razlogom su velika gradilišta na različitim dijelovima grada kako bi se smanjile gužve zbog radova. Mislim da je web stranicom regulacije.zagreb.hr i integracijom radova u aplikacije za navigaciju Google Maps i Waze na tom polju postignut velik iskorak u komunikaciji. Nastavljamo s automatizacijom prometa ugradnjom pametnih semafora za poboljšanje protočnosti prometa, ali i izgradnjom fizičkog Centra za upravljanje prometom. Usto, činimo sve da se rokovi od privatnih poduzeća koja izvode radove poštuju. Završili smo i niz asfaltiranja, obnova plinovoda, vodovoda, sve one najteže i najprometnije ulice se rade ljeti. Potrebe su puno veće pa je nemoguće sve izvesti tada, ali radovi su nužni, ne samo radi kvalitete nego i sigurnosti. Primjer vam je obnova petlje na Držićevoj gdje je rekonstrukcija započela u zadnji čas jer je petlja bila u vrlo lošem stanju. Ja bih najradije da ne moram raditi obnove vodovoda, poput onog na Ilici koji je iz 19. stoljeća, odnosno da su ga obnovili gradonačelnici prije mene, ali nisu, i smatram da je moja dužnost to napraviti, radi sigurnosti vodoopskrbe za građane i smanjenja gubitaka vode koje trenutačno imamo u Zagrebu.
Izmjena GUP-a najvažnija je odlukau mome mandatu
Početak je školske godine, a djeca u Donjem Dragonošcu i dalje nemaju školu, čekaju je već pet godina, roditelji već dulje vrijeme ukazuju na to, što im poručujete?
Razumijem njihovo nezadovoljstvo. Imali smo gotov projekt za četverogodišnju školu, no tražili su nas da krenemo ispočetka i projektiramo osmogodišnju školu, što smo i učinili. Sada smo pred izdavanjem građevinske dozvole, očekujemo početak gradnje na proljeće. Bit će to ogromna škola, ali i ambulanta, stoga je to možda i najveća investicija ikad u gradskoj četvrti Brezovica. Vrijednost je procijenjena na 15 milijuna eura plus PDV. Molio bih za još malo strpljenja.
Jednosmjenska nastava i univerzalna dostupnost vrtića također vam je jedan od ciljeva, kad podvučete crtu s prvim ovogodišnjim školskim zvonom, dokle se stiglo?
Zadovoljan sam, napravljeni su veliki iskoraci. Dosad smo otvorili i izgradili 14 novih vrtića, dogradili ili obnovili 21 školu, a s ovom školskom godinom otvaramo osnovne škole Jakuševec i Ježdovec, I. ekonomsku srednju školu te šest vrtića: Cerje, Trnava, Sveta Klara, Novi Retkovec, Odra i Baruna Filipovića.
U tjednu pred nama na sjednici Gradske skupštine naći će se i odluka o izmjenama Generalnog urbanističkog plana (GUP). Što se konkretno mijenja i kada?
To je najbitnija odluka koju sam predložio u gradonačelničkom mandatu, izmjene GUP-a se ne događaju tako često, možda jednom u dva mandata. GUP donosi zaustavljanje urbane devastacije koju gledamo desetljećima, a manifestira se jako velikom gustoćom gradnje bez standarda. Izmjenama smo onemogućili da se na naseljima obiteljskih kuća grade zgrade, neće biti moguća ni gradnja unutar dovršenih blokova, kao ni interpolacije u gotovim naseljima, poput onih u Novom Zagrebu. Usto, povećali smo broj zelenih, ali i površina društvene namjene za vrtiće, škole, ambulante jer takvi sadržaji ključni su za policentričan razvoj grada.
Kada će te odluke zaživjeti? Pretpostavljam da neće odmah jer brojni su ishodovali dozvole po starom GUP-u.
Točno. Urbanizam je kao vlak, kad zakočite treba još sto metara da stane, promjene će biti znatne, ali će trebati vremena da se vide u prostoru. U ovoj godini ćemo imati dvostruko više zahtjeva za građevinskim dozvolama nego 2022. godine i svi zahtjevi ako su uredni i imaju cijelu dokumentaciju moraju se u budućnosti riješiti po pravilima starog GUP-a koji je bio na snazi kad je zahtjev podnesen.
Međutim, i sad nakon svega stigle su vam primjedbe na GUP, pritom mislim na slučaj iz Botinca gdje su se mještani pobunili zbog ceste koja je ucrtana preko brojnih parcela.
Nažalost, ta primjedba nije došla ni u jednoj od tri javne rasprave, no nećemo realizirati prometnicu tamo gdje je ucrtana jer čim usvojimo ove izmjene krećemo u izradu potpuno novog GUP-a. Ove izmjene zaustavljaju negativne trendove i omogućuju nam realizaciju gradskih projekata. Za novi GUP trebamo nove prometne, gospodarske i razne druge podloge i taj će proces trajati nekoliko godina.
Sjećamo se sage s odbijenicama resornog ministarstva i tu ste izgubili mjesece. Je li GUP trebalo doraditi ili i dalje stojite pri tome da je to opstruiranje?
Stojim pri tome jer nikada se suglasnost nije čekala toliko niti se GUP toliko vraćao na doradu, to je bilo politički motivirano, no grad i država imaju niz pitanja na kojima moramo surađivati, htjeli to mi ili ne. Ja sam rekao da od GUP-a neću odustati, a to su podržali i građani na proteklim izborima. Usprkos ogromnim pritiscima građevinskog lobija i podmetanjima, ovo je naša pobjeda i pobjeda Zagrepčanki i Zagrepčana. Jasno je da neki nisu zadovoljni ovim izmjenama, pa i neki konkretni investitori koji su se angažirali u kampanji, registrirali i brisali stranke poput odvjetnika Ante Nobila u suradnji s Davorom Bernardićem… bilo je tu svega i svačega, jasnih materijalnih interesa i lobija kojima smo se mi suprotstavili.
Na dnevnom redu ovotjedne skupštine je i povećanje plaća direktorima gradskih poduzeća, pročelnicima, vašim zamjenicima… U konačnici sami ste sebi odlučili povećati plaću za oko 300 eura. Ne šaljete li time lošu poruku?
Predsjednik Skupštine i ja smo se usuglasili da njegov koeficijent ide dolje, a moj poraste jer su bili vrlo slični, a složit ćete se da postoji razlika između te dvije funkcije. Moj se koeficijent diže s 6,65 na 7,14 koliko je omogućeno za gradonačelnika Zagreba, a predsjedniku Mišiću će koeficijent pasti sa 6,50 na 6,20. To znači da će mi se povećati plaća za oko 300 eura mjesečno, a predsjedniku Skupštine će se smanjiti za oko 200 eura mjesečno, a za otprilike isti iznos se povećavaju plaće zamjenika gradonačelnika, a smanjuje plaća potpredsjednika Skupštine. Plaće pročelnika, njihovih zamjenika i voditelja odjela također korigiramo jer je to stvar odgovornosti. Između pročelnika i voditelja odjela su četiri hijerarhijske stepenice, a razlika u plaći je mala te ne odražava razliku odgovornosti. Podsjetit ću da smo podigli koeficijente nižerangiranim zaposlenicima pa je sada na redu i viša, upravljačka struktura.
Jesen donosi rebalans gradskog proračuna. Tko su dobitnici, a tko gubitnici?
Mijenja se pet posto proračuna, rekao bih da su dobitnici građani, to nije floskula, konkretno najviše novca ide za subvencije gradskim poduzećima kako se ne bi digle cijene usluga, podsjetit ću i da su rasle plaće, znate da je manjak radne snage u Hrvatskoj, a mi smo zaposlili dodatne radnike u gradskim poduzećima kako bismo unaprijedili uslugu i povećali intenzitet, zato je bitno povećavati plaće, ali i investicije u nova vozila i opremu, poput kamiona Čistoće i kosilica u Zrinjevcu. Zadržali smo istu cijenu, a to jedino možemo povećanjem subvencija iz proračuna. Nadalje, nikad više je kapitalnih ulaganja, ali i nikad više radova održavanja. Jako bitni su nam i dječji vrtići u kojima radi više od 7000 ljudi, to je jedan od najvećih sustava u gradu i tu smo isto imali velika ulaganja pa u rebalansu povećavamo izdvajanja kako bismo održali nisku cijenu.
Najavljivali ste u izbornoj kampanji proljetos deset velikih projekata, što će prvo od ovih velikih najava biti gotovo?
Kupalište u Španskom bit će prvo gotovo s te liste, računamo da će u prvom kvartalu sljedeće godine biti otvorenje, paralelno s tim trebala bi biti gotova i Sarajevska, tj. proširenje avenije i nova tramvajska pruga.
No, Sarajevska je zapela jer nije ni počela izgradnja vijadukta u nadležnosti Hrvatskih autocesta.
Sjećam se nekih novinskih naslovnica gdje se govorilo da HAC čeka grad, sad je obrnuta situacija, što sam i rekao da će biti…
Pirova vam je to pobjeda, zar ne?
Nije pobjeda, naravno da držim fige da što prije i HAC počne radove. Cestovni dio proširenja Sarajevske će imati funkciju i dok čeka vijadukt, no veći je izazov s tramvajskom prugom pa smo sada pri kraju projektiranja privremenog okretišta koje će staviti tramvaj u funkciju na skraćenoj trasi dok HAC ne izgradi sjeverni dio vijadukta, što je preduvjet da tramvaj može do kraja planirane trase kod Ranžirnog kolodvora.
Što će još u skorije vrijeme biti gotovo od velikih projekata koji su u realizaciji?
Stadion u Kranjčevićevoj bit će gotov do kraja 2026., do tada bi trebao biti dovršen i građevinski dio radova na društveno-kulturnom centru Paromlin, no opremanje će potrajati pa otvaranje očekujemo 2027. Početkom iste godine planiramo kraj rekonstrukcije Doma sportova, ali mogu otkriti da su radovi s najvećom dizalicom gotovi pa ovih dana vraćamo u funkciju oko 150 parkirnih mjesta. Gradi se i niz vrtića i škola, ali i cestovne infrastrukture. Na godinu će jedan dio produžetka Branimirove i Kolakove biti dogotovljen…
Kako komentirate prosvjed zbog festivala u Benkovcu?
To sam najoštrije osudio. Neprihvatljivo je da se festival koji je imao sve dozvole pa i financiranje državnih institucija nije mogao održati jer je fizički spriječen od grupe ljudi kojima se ne sviđaju neki sadržaji pa se to počelo prelijevati i na druge gradove, poput Šibenika. Smatram da bi bilo dobro da se festival Nosi se održi u Benkovcu, a ako to neće biti moguće, dobro došli su u Zagrebu.
Vidite li i vi kao neki kolege s vašeg političkog spektra “radikalizaciju” i “ustašizaciju” društva koja je eskalirala nakon Thompsonova nastupa na zagrebačkom hipodromu. HDZ prebacuje dio odgovornosti i na vas jer ste odobrili koncert?
HDZ stalno prebacuje lopticu kad im odgovara, no pitanje je tko upravlja državom i institucijama koje su zakazale i koje trebaju spriječiti i sankcionirati zabranjene ustaške pozdrave i pjesme, a s druge strane osigurati slobodu govora i umjetničkog izražavanja festivalima u Benkovcu i Šibeniku koji imaju sve dozvole. Zašto je policija tolerirala pjevanje “Jure i Bobana” u centru Zagreba uoči Thompsonova koncerta a da nikoga nije privela? Zašto je predsjednik Sabora danima nakon Thompsonova koncerta dozvolio bez opomene saborskim zastupnicima ono što nije dozvolio samo dvije godine ranije – korištenje pozdrava za koji je Ustavni sud neosporno utvrdio da je ustaški pozdrav. I to nakon što je i sam predsjednik Sabora bio na Thompsonovu koncertu, a odbija odgovoriti je li i sam uzviknuo taj pozdrav. Zašto je unatoč stavu Ustavnog suda sutkinja Općinskog prekršajnog suda oslobodila počinitelja koji je u kameru javne televizije uzvikivao taj ustaški pozdrav? To su državne, a ne gradske institucije i za njih je odgovoran HDZ.
Otvori KEKS Pay
Nadam se da ce zaustaviti ovo divljanje sto prije. U Stenjevcu zgrade nicu kao gljive. Odavno je lutrija upisati dijete u vrtic. Pedijatri, doktori,zubari... nista ne prati taj divlji rast. Isto tako treba zabraniti širenje grada prema Medvednici jer svakoo malo gore nikne nova kuća. I do njih vodi dvosjerna cesta široka jedva kao jedan auto. Pješačkih staza uz cestu nigdje.