Božić s borom do stropa okićenim desecima pravih svijeća. Tako se nekad u starim zagrebačkim obiteljima slavilo Isusovo rođenje. No velika jela nije oduvijek bila jedan od prepoznatljivih simbola ovog blagdana. U građanska je kućanstva stigla tek u 19. stoljeću. Prije toga iznad stola se vješao tzv. kinč, zimzeleni vijenac okićen crvenim jabučicama i zlatnim orasima. Jedno vrijeme kitila se grana bora, koja se radi stabilnosti zabadala u repu. Stajala je u središtu sobe ili na mjestu u stanu koje je bilo okupljalište. Djevojke su paljenjem papirića s muškim imenima od Svete Lucije do Božića otkrivale ime budućeg muža, a djeca su se šibala brezinim granama na Šibarjevo, 28. prosinca. Istražili smo kako se nekad slavilo u Zagrebu, bez čega su blagdani bili nezamislivi, a u ilustraciji nam je pomogao Muzej grada Zagreba, koji je ustupio stare, crno-bijele fotografije iz svog fundusa.
Stari Zagreb u blagdanskom ruhu: Proklijali luk, okićeni 'kinč', kokotanje na kokošji Badnjak i hladetina nakon polnoćke
Uoči Svetog Nikole na glavnom zagrebačkom trgu između dva rata obično bi se kupovalo na Nikolinjskom sajmu. Najprodavanije su bile zlatne grančice i tzv. kipeki – figurice za jaslice
Komentara 2
Pola ljudi koji danas slave Božić ne zna da su 24.12. Adam i Eva. U mnogim krajevima Hrvatske taj se dan išlo čestitati po kućama Adama i Evu a osoba i to se strogo pazilo da bude muška, nazivala se u Slavoniji "položaj". Kada bi ta osoba došla u kuću čestitala je Adama i Evu, počela bi kokodakati i kukurikati i čučnula iza vrata a domaćica bi ju posula žitom i kukuruzom. To se radilo zbog toga da kokoši dobro nesu i da bude puno živadi na dvorištu.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Otvori KEKS Pay
Stari Zagreb a djeca na slici nose šajkače.