Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Zagreb ZG Život

Povjerite što skriva zagrebački Muzej vodoopskrbe

Ovaj muzej jedan je od onih za koje su čuli rijetki Zagrepčani, a Večernji list predstavit će ih u sljedećim tjednima
18. veljače 2016. u 15:00 0 komentara 1305 prikaza
27.01.2016., Zagreb - Muzej vodoopskrbe nalazi na vodocrpilistu Mala Mlaka.  Photo: Goran Jakus/PIXSELL
Foto: Goran Jakus/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/5

U strogo čuvanom području, u zaštitnoj zoni velikoj kao 400 nogometnih igrališta, stoji kuća stara 50-ak godina.

Nekad dom glavnog inženjera vodocrpilišta Mala Mlaka, danas je Muzej vodoopskrbe na tri kata. Ovaj muzej jedan je od onih za koje su čuli rijetki Zagrepčani, a Večernji list predstavit će ih u sljedećim tjednima.

Vrelo na Medvednici

Stare isprave, novinske napise, crno-bijele fotografije, ali i zdence pronaći će svi koji odluče krenuti u šetnju kroz povijest zagrebačkog vodovoda.

– Obično ovuda vodimo školske, vrtićke i fakultetske grupe. Isključivo uz najavu, no može se prijaviti bilo tko zainteresiran, i to na broj 616-3285 – kaže voditeljica muzeja Renata Čipin.

Njime upravlja Vodoopskrba i odvodnja (ViO), a uz onaj u Beču, dodaje, jedini je takve vrste u Europi. Ispred muzeja stoji i sustav kojim su se nekada bušili gradski bunari, ali i jedan od prvih viktorija zdenaca, preteče franceka koji se još mogu naći na ulicama grada, a obojio ih je kolektiv Pimp my Pump.

– Kad je Zagreb dobio svoj vodoopskrbni sustav 1878., viktorija zdenci bili su glavni izvor. Sve do tog vremena nije postojala kvalitetna i organizirana opskrba. Vodu su Zagrepčani crpili iz nekoliko javnih i privatnih bunara – ističe R. Čipin.

27.01.2016., Zagreb - Muzej vodoopskrbe nalazi na vodocrpilistu Mala Mlaka. Voditeljica muzeja Renata Cipin. Photo: Goran Jakus/PIXSELL | Autor : Goran Jakus/PIXSELL Foto: Goran Jakus/PIXSELL

Prvi pokušaj da riješi problem nesigurne opskrbe bio je 1773., kada je postojala ideja da se voda crpi iz Kraljičina zdenca pod Medvedgradom. Do realizacije projekta nije došlo zbog visokih troškova.

– I neposredno prije gradnje vodovoda mislilo se da će se Zagreb moći opskrbljivati iz vrela na Medvednici, ali pokazalo se da nema dovoljno vode da pokrije cijeli grad – kaže R. Čipin. Na kraju su odlučili vodu crpiti iz rukavca Save, odakle i danas stiže kvalitetna zagrebačka voda, dodaje Ana Glavan iz ViO-a.

– Na dan otvaranja vodovoda organizirana je velika fešta na Trgu bana Jelačića. Pokrivao je područje od Jurjevske do Zagorske ulice, 17 kilometara mreže, a na njega se priključilo 11.150 stanovnika od njih 30 tisuća, koliko ih je tada živjelo u Zagrebu – ističe A. Glavan. Danas pak glavni grad ima 3000 kilometara mreže.

Zagreb krajem 19. st.

U muzeju se može vidjeti i povelja o gradnji vodovoda koju su potpisali ban Ivan Mažuranić i car Franjo Josip I. Pokazali su također gdje su i danas smješteni stari bunari, kako izgleda presjek bunara iz kojih se crpi zagrebačka voda, drvene makete prema kojima su se izrađivale cijevi, kako je Zagreb izgledao krajem 19. stoljeća...

Od početnih 17 kilometara mreže “dogurali” do 3000

Posjetitelji mogu vidjeti sustav kojim su se bušili prvi bunari, kao i stare fotografije koje prikazuju kako je to izgledalo (lijevo), ali i stare franceke, koji su u procesu zaštite (desno). Danas Zagreb pitku vodu dobiva iz osam vodocrpilišta s ukupno tridesetak zdenaca. Prvo vodocrpilište, u Zagorskoj, izbačeno je iz sustava i koristi se isključivo za pranje ulica

mutni poslovi državne tajnice
USKOK godinu dana prisluškivao kako Rimac tvrtkama sređuje dozvole i poticaje
Renault Zoe
U POTRAZI
Od Samobora do Ivanić Grada: Kako smo tražili najbolje jagode?
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.