Na upravo završenom summitu Inicijative triju mora u Dubrovniku potpisani su brojni sporazumi i memorandumi, no za Hrvatsku je možda najvažnije to što je predstavljena kao novo energetsko i tehnološko čvorište jugoistočne Europe te što se vratila na geopolitičku kartu SAD-a. Govoreći o odnosima Zagreba i Washingtona, američki ministar energetike Chris Wright opisao ih je čak kao “zlatno doba”, što je zazvučalo kao početak nove ere. No oni s malo duljim političkim pamćenjem sjetit će se da ovo nije prvi put da američka administracija u Hrvatskoj vidi logističko, energetsko i infrastrukturno središte regije.
Hrvatska je 1996. odbila američki zahtjev da Haag dobije ingerencije nad Olujom. A onda je došla 2000. i Madeleine Albright
Komentara 1
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Otvori KEKS Pay
'Partnerstvo' s SAD-om i inaćenje haškom tribunalu kao i demokratski deficiti tuđmanova režima dovelo je do međunarodne izolacije Hrvatske. Tek smjenom vlasti otvaraju se perspektive euroatlantskim integracijama. Kao posljedica nerazjašnjenih ratnih epizoda i nedemokratskog naslijeđa 90-ih Hrvatska je morala malo duže savladavati prepreke prema članstvu u EU i NATO.