Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Zagreb ZG Vijesti

Novo lice Mirogoja: Groblje dobiva nove arkade duže od tisuću metara

Pored starog Mirogoja, gdje se upravo uređuje parkiralište sa 120 parkirnih mjesta, radi se i na proširenju Krematorija i Gaja urni, čiji je plan završetka lipanj iduće godine. Vrijednost investicije je gotovo 17 milijuna kuna
10. srpnja 2020. u 18:13 6 komentara 7821 prikaza
Pogledajte galeriju 1/11

Sve do početka koronakrize u Zagrebu smo bilježili kontinuiran porast broja turista iz Sjedinjenih Američkih Država. Nakon dalmatinske obale i posebno Dubrovnika, Amerikanci su na poseban način otkrili čari hrvatske metropole. Zajedno s Italijom, Njemačkom, Južnom Korejom te susjedima Bosnom i Hercegovinom i Srbijom, činile su najvažnije zagrebačke emitivne destinacije. Zato su američki prijatelji nakon zagrebačkog potresa bili po malo u šoku i raspitivali se što se dogodilo s njihovom omiljenom destinacijom. Neki su se čak, povezani s našom američkom dijasporom, uključili u skupljanje donacija za obnovu pojedinih zagrebačkih građevina. A u turističkim agencijama kažu da njihovi američki gosti jedva čekaju da se situacija normalizira i da se ponovno uspostave zračni mostovi s Hrvatskom.

Mirogoj OBNOVA ĆE TRAJATI GODINAMA Gradska groblja: Želimo pokrenuti međunarodni fond za obnovu Mirogoja

Umjetnička djela

Mnogi kažu da su američki turisti zahtjevni. Možda je to pretjerano reći jer u 21. stoljeću svaki je turist zahtjevan na svoj način. No, činjenica je da se Amerikanci ne zadovoljavaju klasičnom turističkom ponudom. Oni su jako osjetljivi na „vrijednost za novac“, tijekom putovanja žele cjelovito iskustvo „za dušu i tijelo“, a posebno su osjetljivi na sigurnost, kulturne sadržaje i mogućnosti aktivnog sudjelovanja turista u aktivnostima lokalne zajednice s naglaskom na autentičnost doživljaja. Europa im je još najpopularnija prekooceanska destinacija, i to ponajprije zbog naše kulturne raznolikosti, bogate povijesti i prirodnih ljepota, pa kad prevale ocean, Europom obično putuju obično dva tjedna, najčešće tijekom proljeća i jeseni. Donedavno su im bila najdraža europska odredišta Velika Britanija, Francuska, Italija, Njemačka i Španjolska. Hrvatsku su masovnije otkrili tek prije nekoliko godina. A prelistamo li malo američke časopise koji pišu o Hrvatskoj, možemo vidjeti da je naglasak na prirodnim ljepotama i kulturnom naslijeđu, tirkiznoj boji mora, razvedenoj obali s mnoštvom otoka, bogatoj povijesti i autentičnom iskustvu lokalne kulture življenja i gostoljubivosti naših ljudi. A nedavno je jedan utjecajni američki dnevnik napisao pravu odu zagrebačkoj kulturi ispijanja kave…

Činjenica je da su turisti iz različitih dijelova svijeta fokusirani na različite tipove turističke ponude, pa tako imaju drukčija očekivanja od Hrvatske i njezinih destinacija.

Kad je posrijedi ponuda naše metropole i njezine turističke atrakcije, tako su gosti iz Južne Koreje uživali u zagrebačkim parkovima, intimnosti zagrebačkih ulica i „feng shui“ naše metropole, za koji ni sami nismo znali dok nam nisu otkrili savršeno strujanje energije zelenim prostranstvima između Medvednice i Save. Nijemci su bili fascinirani bogatstvom kulturnih događanja na tako malom prostoru. A Amerikanci gastronomijom, stilom života, susretom srednje Europe i Mediterana te na poseban način zagrebačkim grobljem Mirogoj. Prema istraživanju provedenom među američkim turistima, jedna od tri stvari koje su ih ostavile bez daha u Zagrebu jest to zagrebačko groblje. Vole Amerikanci baštinu, pa su tako fascinirani i katedralom, i crkvom svetoga Marka, i zagrebačkim palačama uz Zelenu potkovu. No na poseban način ih oduševljava Mirogoj jer ga doživljavaju „najvećim muzejom na otvorenom“. Ne mogu se načuditi tolikom broju umjetničkih djela, spomenika, velebnim Arkadama, ali i činjenici da već stoljećima zajedno u vječnosti, jedni kraj drugih počivaju katolici, židovi i muslimani sa svojim svetinjama i simbolima. Zagrebačko groblje Mirogoj u svijetu je prepoznato, ne samo kao posljednje počivalište umrlih nego kao i prekrasan park i umjetnička galerija na otvorenom. Uostalom mnogi ga smatraju jednim od najljepših europskih grobalja. Tako je 2002. godine postalo članom Udruge važnih grobalja u Europi (ASCE).

Priznanje izvrsnosti

A jedan od najznačajnijih turističkih vodiča na svijetu, popularni TripAdvisor 2014. dodijelio mu je Priznanje izvrsnosti (Certificate of Excellence), koje se temeljilo na izvrsnim ocjenama i komentarima turista iz cijelog svijeta koji su posjetili to najljepše i najveće zagrebačko groblje. Posjetitelji su hvalili kulturnu vrijednost Mirogoja, prepoznatljivoga po njegovoj arhitekturi, kao i uređenost groblja, te brigu o njegovoj hortikulturi.

Mirogoj poslije potresa saniraju se manja oštećenja Na Mirogoju oštećeno više od 6000 grobova, šteta se još popisuje

Mirogojske arkade posljednjih godina plijene pozornost kao arhitektonsko djelo i atrakcija, ne samo turista već i raznih putopisaca i novinara koji su pisali o Hrvatskoj i Zagrebu. A omiljeni su objekt i filmskih producenata. Vjerojatno se sjećate filma „Žena mušketir“ (La Femme Musketeer) s Gérardom Depardieuom, Michaelom Yorkom i Nastasjom Kinski, u glavnim ulogama. Film je, među ostalim, sniman i u Hrvatskoj 2002., koja je glumila srednjovjekovnu Francusku, a kapela Krista Kralja na Mirogoju s Arkadama „glumila“ je kraljev dvorac. Nažalost, u nedavnom zagrebačkom potresu Arkade su teško stradale pa će trebati dugotrajnu i pomnu obnovu kako bi ponovno zasjale u punom sjaju. Inače, na zagrebačkim grobljima tijekom potresa oštećeno je ukupno šest tisuća grobnica. A na Mirogoju, osim Arkada i grobova, stradala su i mnogobrojna umjetnička djela, skulpture i kipovi. Narušena je statika stražnjih tornjeva crkve Krista Kralja zbog masivnih zvona koji se u njima nalaze, a kojima je prijetilo urušavanje. Zbog postavljene zaštite, na Mirogoj se danas ulazi na vlastitu odgovornost, jer su mnogi spomenici rasklimani i mogli bi se urušiti. Arkade su posebno zaštićene i bit će zatvorene za građane i posjetitelje sve dok ne završe sanacija i obnova. Direktor zagrebačkih groblja, koji je na tu poziciju došao početkom prošle godine kao uspješan menadžer iz svijeta bankarstva Patrik Šegota, još prošle godine pokrenuo je potpunu obnovu svih zagrebačkih groblja, a potres je samo promijenio prioritete i ubrzao aktivnosti. Budući da je riječ o globalno prepoznatoj spomeničkoj baštini, pokreće međunarodnu kampanju za prikupljanje novca za obnovu te vjeruje da će država i Ministarstvo kulture biti odgovorniji u pomoći pri sanaciji i obnovi. Riječ je o dragocjenosti Zagreba i Hrvatske, prvoklasnom spomeniku kulture pa obnova Mirogoja nipošto ne smije biti u drugom planu. Ponajprije su to zaslužili oni koji ondje počivaju, potom Zagreb i njegovi građani, a onda i turisti koji željno iščekuju vidjeti tu zagrebačku atrakciju u svojoj izvornosti.

Podsjetimo, veliki njemački arhitekt Herman Bollé započeo je gradnju velebnih Mirogojskih arkada nedugo nakon otvorenja 1879. godine po uzoru na talijanska renesansna groblja. Ta monumentalna kompozicija duga više od 500 metara dugim nizom neorenesansnih arkada vrlo brzo je postalo jedno od najvećih ostvarenja europskog historicizma. U prve četiri godine sagrađeno je prvih deset od ukupno dvadeset kupola, a dovršene su tek 1917. Već na svome početku doživjele su svoj prvi razorni potres, onaj iz 1880. Međutim, tada nisu imale ni najmanje štete, što ih je proslavilo kao izdržljive i kvalitetno građene. Poslije su po Bolléovim nacrtima sagrađene i mrtvačnica, kapela Krista Kralja, kapela na pravoslavnom dijelu groblja, te mnogobrojni spomenici. Prema ideji graditelja, Arkade s kupolama trebale su biti sagrađene oko cijelog Mirogoja, što nikada nije ostvareno zbog nedostatka novca. Ali nedavno je ta ideja aktualizirana pa bi Mirogoj u ovom desetljeću trebao dobiti nove suvremene Arkade na južnom dijelu do Lašćine.

Građani obilaze zagrebačko groblje Mirogoj povodom blagdana Svih svetih STRAVA Horor na Mirogoju: 'Ostavili su moju majku da leži na najlonu na zemlji. Bila je blatnjava i mokra'

Direktor Gradskih grobalja Patrik Šegota je ponosan što će na simboličan način zaokružiti originalna ideja velikog Bolléa, a posao projektiranja pothvata, nakon provedenog natječaja, povjeren je Marijanu Hržiću, koji je s kolegama Krznarićem i Manceom, stvorio zdanje modernog Krematorija iz 1985., kao spoj modernog arhitektonskog izraza i tradicionalnog nadahnuća. Hržić je projektirao i 780 metara dug kolumbarijski zid od opeke, koji je dovršen prošle godine između Mirogoja i Remetske ceste. Baš od opeke, kakvom su građane stare Arkade, bit će sagrađene i nove, koje će također prekrivati bršljan. Dužina Južnih arkada iznosit će više od tisuću metara, a u njima će biti gotovo četiri tisuće grobnih mjesta. U suvremenim Arkadama, umjesto paviljona, nalazit će se dvoetažne kolumbarijske staklene dvorane. Bit će to veliki građevinski pothvat, vrijedan oko 138 milijuna kuna, a proširenje groblja poštovanjem zatečene spomeničke arhitekture suvremenom arhitektonskom interpolacijom, postat će novi element u slici Zagreba.

Mnogim turistima, ali i Hrvatima Mirogoj, gdje je arhitektura sljubljena s prirodom, predstavlja svojevrsni Hrvatski panteon s obzirom na to da su ondje pokopani najveći hrvatski velikani, ali i neki od najpoznatijih Hrvata, čije grobove rado obilazimo… Podsjetimo, čim su 1879. sagrađene prve Mirogojske arkade, u njih su iz Beča preseljeni posmrtni ostaci pjesnika Petra Preradovića. Bio je to veliki domoljubni događaj za grad Zagreb. Kako izvještavaju tadašnje novine – sve su trgovine i uredi toga dana bili zatvoreni, a svečana je povorka s vojskom i glazbom bila iznimno duga. Preradović je pokopan u jednu od prvih Arkada, a spomenik na njegovu grobu isklesao je veliki kipar Ivan Rendić. Godine 1885. u Arkade su preneseni posmrtni ostaci čelnika ilirskog preporoda predvođenih Ljudevitom Gajem. Upravo je Gaj do smrti 1872. bio vlasnik mirogojskih posjeda koji su poslije uređeni u groblje. Osim grobnice iliraca, najpoznatiji i vjerojatno najposjećeniji grob u Arkadama onaj je Stjepana Radića, u kojem počiva sa svojim suradnicima Pavlom Radićem i Đurom Basaričekom ubijenima u beogradskoj skupštini 1928.

Maček, Tuđman, Račan...

U istoj grobnici su i njegovi nasljednici na čelu Hrvatske seljačke stranke Vladko Maček i Juraj Krnjević. Tu je pokopan i redatelj Branko Gavella, skladatelj Ivo Tijardović, kolekcionar i mecena Ante Topić Mimara, košarkaš Krešimir Ćosić i pjesnik Dragutin Tadijanović.

Velika Gorica panorama Pomama za nekretninama Nakon potresa: Brojni Zagrepčani krenuli u kupovinu stanova i kuća u Velikoj Gorici

U grobnici pokraj kapele Krista Kralja počivaju: posljednji hrvatski ban Ivan Šubašić, književnica Marija Jurić Zagorka i skladatelj Jakov Gotovac. Na Mirogoju počivaju u veliki hrvatski književnici: August Šenoa, Ante Kovačić, Antun Gustav Matoš, Ivana Brlić-Mažuranić, Vladimir Nazor, Tin Ujević, Antun Branko Šimić, Dobriša Cesarić, Miroslav Krleža, zatim glazbenici: Vatroslav Lisinski, Ivan Zajc, Zlatko Baloković, Lovro Matačić, Milka Trnina… Ondje su i najveći hrvatski znanstvenici, među kojima su: velikan koji je otkrio uzroke potresa Andrija Mohorovičić i nobelovac Vladimir Prelog, slavni izumitelji Slavoljub Penkala i Franjo Hannaman… Na novom dijelu groblja počivaju sportaši Dražen Petrović i Matija Ljubek, glazbena zvijezda Tomislav Ivčić, glumica Ena Begović i mnogi drugi poznati i slavni. Od grobova političara najpoznatiji i najposjećeniji je onaj Franje Tuđmana koji dominira iza središnje kapele Krista kralja. Grob bivšeg hrvatskog premijera Ivice Račana skroman je i neuočljiv, za razliku od onog prvog predsjednika Hrvatskog sabora nakon rata i velikog hrvatskog književnika Vladimira Nazora ili nekada svemoćnog Vladimira Bakarića. Imati posljednje počivalište na zagrebačkom Mirogoju postalo je pitanje prestiža. A već stoljećima mnogi znani i neznani, ali dobrostojeći Zagrepčani, angažiraju neke od najvećih hrvatskih i inozemnih umjetnika da uljepšaju njihova posljednja počivališta, pa je danas Mirogoj uistinu i umjetnička riznica.

Dio hrvatskih velikana poput Zrinskih i Frankopana i zagrebačkih nadbiskupa sahranjen je u zagrebačkoj katedrali. A “otac domovine” Ante Starčević, koji je zaslužio velebnu grobnicu na Mirogoju, pokazao je skromnost te je izričito zabranio pokop ondje i zatražio da ga se ukopa na nekom seoskom groblju u zagrebačkoj okolici. Tako je posljednje počivalište pronašao u Šestinama pokraj župne crkve. Donedavno je njegov grob bio prepušten zubu vremena pa i pomalo zapušten, s obzirom na njegovo djelo i važnost u nacionalnoj memoriji. A ove godine uoči Dana državnosti njegova grobnica je u potpunosti obnovljena i uređena kako bi privlačila, ne samo njegove poklonike, već i turiste. Za to je zaslužan Grad Zagreb, odnosno zagrebačka Gradska groblja, koja upravljaju s čak 28. zagrebačkih groblja i provode temeljitu obnovu posljednjih počivališta.

EPICENTAR KOD MARKUŠEVCA Novi potres u Zagrebu: 'Ovaj je bio kratak, ali jači. Već sam uzela bebu u ruke i krenula istrčati van'

Pored starog Mirogoja, gdje se upravo uređuje parkiralište sa 120 parkirnih mjesta, radi se i na proširenju Krematorija i Gaja urni, čiji je plan završetka lipanj iduće godine. Vrijednost investicije je gotovo 17 milijuna kuna. Groblje Markovo Polje ovih dana poprima novi izgled – od asfaltiranja novih staza i površina, do uređenja mrtvačnice i hortikulture. Radovima je obuhvaćeno i saniranje šteta nastalih u potresu i obnova te sanacija centralnog objekta, ispraćajnih dvorana, krovišta, fasade, stolarije, sanitarnog čvora, hortikulturno uređenje, uređenje okoliša oko spomenika palim braniteljima domovinskog rata kao i uređenje prostora oko centralnog križa. Veliki su radovi i na groblju Granešina. Svjedočimo pravoj maloj renesansi zagrebačkih groblja. Grad Zagreb je očito svjestan važnosti groblja u životu svojih građana, ali i groblja kao kulturne baštine, pa i turističkih atrakcija. Zagrepčani vole svoja groblja, a tu su ljubav očito prenijeli i na svoje goste.

„Na Mirogoj (mirni gaj) često dolazim, jer računam: bolje da odem, nego da me odnesu!“ napisao je svojedobno omiljeni zagrebački pisac Zvonimir Milčec, pokazujući zagrebački smisao za humor.

Ali činjenica je, dok se drugdje groblja povezuju sa strahom i duhovima, Zagrepčanima i njihovim gostima su prva asocijacija na Mirogoj – park, spomenici, ugodna šetnja i mir. A želite li doista upoznati kulturu, običaje i svjetonazor nekog naroda posjetite njihova groblja. Ona govore najviše o njihovom odnosu prema životu i smrti. To Amerikanci s početka priče sigurno znaju!

intimna ispovijest
Sin popularnog ex-YU glazbenika: 'Tata je od prvih tantijema kupio Porsche, a sada meni ne želi pomoći u karijeri'
RIT Croatia
PROMO
Svakodnevno mjerimo razinu sigurnosti na našim kampusima
  • Avatar AligatorX
    AligatorX:

    Svaka čast Patriku Šegoti koji je od jedne devastirane kulturne baštine stvorio atraktivnu pa čak i turističku destinaciju. Gradsko groblje je ogledalo kulture svakog grada i ono što se je napravilo i ono što će se još napraviti na Mirogoju ... prikaži još!u je nešto s čime ćemo se svi moći ponositi. Kamo sreće da imamo više ovako sposobnih mladih ljudi. Respekt.

  • Avatar mileudarcina 1
    mileudarcina 1:

    Koliko je meni poznato Mirogoj treba temeljitu restauraciju, groblje je povijest jednog grada i države a ne disko klub, kakvo preuređenje kakva idejna riješenja, sve mora ostat kako i je ništa dirat samo restauracija i obnova postojećeg stanja, ende.

  • milerazbojnik@gmail.com:

    ti novci pomnoženo s poskupljenjem grbne naknade svim koji imaju grobnice po zagrebu jesu još prema uloženom u izgradnju niti pola značiopet je građanima uzeto i u njihovoime izgrađeno i opet če poslije biti masno tim istima naplačeno a bit ... prikaži još!čeno a bit če para i za dobre plače tako to svugdje u svim tim drž službama funkcionira narod sve plati a oi sebi slavu i spomene da su nešto izgradili krasno da nekopomnoži koliko li grobova ima na mirogoju miroševcu stenjevcu i minimalno svakom što i jeste povečano za 100kuna mrak bi ljudima pao na oči koliiku lovu su namlatilii uzeli narodu kraj priče