Koliko dugo koristiš jednu plastičnu vrećicu i što napraviš kada je uočiš u prirodi? Imaš li kod kuće ladicu punu takvih vrećica – i što radiš s njima? To su samo neka od pitanja na koja su Zagrepčani odgovarali u digitalnom kvizu kako bi saznali svoj personalizirani "indeks zagađivača". Jedni su tako završili kao "ekomajstori", drugi kao "zeleni šegrti", treći su pak dobili titulu "ekološke drame", a sve je to ovisilo o njihovim navikama. Oni koji su na događanje došli s plastičnim vrećicama i odložili ih u kontejner za plastiku kući su se vratili s platnenom torbom, za buduće kupnje, ali i kao podsjetnik na važnost očuvanja prirode. Sve se to događalo jučer na zagrebačkome Cvjetnom trgu u povodu Međunarodnog dana bez plastičnih vrećica u organizaciji Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
– Prema posljednjim podacima, u 2022. Europljanin je u prosjeku godišnje upotrijebio 67 plastičnih vrećica, a Hrvat čak 97. Bili bismo zadovoljni kada bismo u sljedećih godinu dana uspjeli smanjiti taj broj na europski prosjek od 40 vrećica, što nam je i cilj – istaknula je ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković, koja je također došla podržati događanje. Kada je riječ o plastičnim vrećicama, istaknula je kako su one danas, iako su nekada bile praktične i korisne, postale velik ekološki problem. Posebno je upozorila na njihovu dugotrajnu razgradnju pa kazala i da neke od njih mogu ostati u okolišu i više od 100 godina.
– S vremenom se raspadaju na sitne čestice, koje se šire zrakom, vodom i tlom. Iako je ne vidimo, ona je tu – i šteti i prirodi i zdravlju ljudi i životinja – poručila je. S njom se složio i direktor Fonda Luka Balen, koji je naglasio kako su ovakve kampanje važne za podizanje svijesti građana. Dodao je da će se edukativne aktivnosti nastaviti jer su upravo takve mjere ključne za očuvanje čistoće, okoliša i prirode.
– Vjerujem da će takve aktivnosti donijeti konkretne rezultate koji će imati dugoročnu vrijednost – poručio je Balen.
